\n
Na udaru recesije globalno tr\u017ei\u0161te okre\u0107e se za\u0161titi doma\u0107e radne snage. Na snazi su otpu\u0161tanja i zamrzavanja novog zapo\u0161ljavanja stranaca. Da li je na pomolu protekcionizam pri zapo\u0161ljavanju?<\/strong> <\/span> <\/span> <\/span> <\/span><\/p>\n No, egzodus stranih radnika iz Britanije zapo\u010deo je ve\u0107 pro\u0161le godine, kada je gotovo 100.000 Poljaka napustilo zemlju<\/a>, a u o\u010dekuje se da \u0107e ta brojka do kraja ove godine dosegnuti pola milijuna. Poljaci su postali prve \u017ertve pada ekonomskih aktivnosti na otoku, te \u0107e novo zaposlenje potra\u017eiti u Poljskoj, ali i u drugim zemljama EU. <\/p>\n Obamin poticajni plan \u2013 protekcionizam za spas ameri\u010dke ekonomije<\/strong><\/p>\n No, ne mu\u010de muku samo strani (a i doma\u0107i !) radnici u Britaniji. Ovih dana je \u010dasopis Financial Times objavio<\/a> kako je ugledna ameri\u010dka banka \u201cBank of America\u201d postala prva financijska institucija koja je povukla ponude za posao dane stranim MBA studentima na ameri\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima. Kao razloge navode uvjete nametnute planom spa\u0161avanja od strane ameri\u010dkih federalnih vlasti. Naime, u nedavno donesenom planu poticaja ameri\u010dke privrede, vrijednom 819 milijardi dolara, navedeno je kako financijske institucije koje koriste sredstva iz tog plana ne mogu zaposliti kvalificirane strance ako su nedavno otpustili ameri\u010dke dr\u017eavljane. <\/p>\n Ina\u010de taj plan poticaja mnogi su ve\u0107 proglasili uvo\u0111enjem protekcionizma na mala vrata, zato \u0161to u sebi sadr\u017ei klauzulu \u00abkupujmo ameri\u010dko \u00bb. Ovim planom predvi\u0111aju se ulaganja u velike infrastrukturne projekte, uz uvjet da \u010delik, \u017eeljezo, tekstil i ostala proizvodna roba ugra\u0111ena u njih bude proizvedena u SAD-u. Europska Unija je prije mjesec dana poslala o\u0161tru notu<\/a> Washingtonu, navode\u0107i kako bi ovakva jednostrana odluka mogla navesti i druge zemlje na podizanje barijera, \u0161to bi na kraju ugrozilo i ameri\u010dka radna mjesta<\/p>\n Bank of America je, pozivaju\u0107i se na odredbe poticajnog plana, povukla svoje ponude za zapo\u0161ljavanje 50 studenata, no ameri\u010dka sveu\u010dili\u0161ta se pribojavaju daljnjih posljedica. Prema njihovim statistikama, 30% zavr\u0161enih MBA studenata zapo\u0161ljavali su se u bankarskom sektoru, a od toga je 30% bilo stranaca. Sa nemogu\u0107no\u0161\u0107u dobivanja posla u vrhunskim ameri\u010dkim tvrtkama, sveu\u010dili\u0161ta se pribojavaju kako \u0107e izgubiti potencijalne studente. No, stru\u010dnjaci se pribojavaju kako bi ova mjera mogla dovesti do reperkusija u drugim zemljama, koje mogu uzvratiti istom mjerom. <\/p>\n Prema napisima na Bloombergovom portalu<\/a>, u posljednjih pola godine ameri\u010dki je izvoz pao za 44% dok se uvoz smanjio za 51%. Takve brojke ne pamte se jo\u0161 od 1930-tih godina, a analiti\u010dari se pribojavaju kako bi one mogle prisiliti ameri\u010dku administraciju na revidiranje me\u0111unarodnih trgovinskih ugovora i uvo\u0111enje protekcionizma pri zapo\u0161ljavanju. <\/p>\n Protekcionizam u arapskim i azijskim zemljama<\/strong><\/p>\n No, i na drugoj strani zemljine polutke, u zemljama jugoisto\u010dne Azije te u arapskim zemljama, recesija je uzela danak na stranim radnicima. Tako su oko tri tisu\u0107e banglade\u0161kih radnika<\/a> zaposlene uglavnom na gra\u0111evinskim radovima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maldivima, Maleziji i Singapuru dobili otkaz ili su poslani na nepla\u0107eni odmor. Arapske zemlje, osobito Ujedinjeni Arapski Emirati, zbog svojeg su sna\u017enog procvata zapo\u0161ljavale na stotine tisu\u0107a stranih radnika. Sudbina velikog broja njih, bilo da su nekvalificirana radna snaga ili visoko kvalificirani radnici sada je neizvjesna. Samo u Indiju vra\u0107eno je 20.000 radnika<\/a> koji su radili uglavnom slabo pla\u0107ene poslove u uvjetima koje mnoge udruge za ljudska prava nazivaju gotovo robovskim. <\/p>\n Iako se rije\u010d protekcionizam uobi\u010dajeno vezuje uz nametanje zapreka pri slobodnom prolasku proizvoda i usluga iz zemlje u zemlju, kako bi se za\u0161titili doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di, u ovoj recesiji ekonomski protekcionizam prenio se je i na tr\u017ei\u0161te rada. Obamin poticajni plan \u010dak ga je uglavio i u mnogim svojim odredbama, iako se Amerikanci zaklinju kako im je slobodna me\u0111unarodna trgovina i dalje prioritet. No, ono \u0161to bi nas trebalo zabrinjavati vi\u0161e od odredbi o kojima se mo\u017ee razgovarati, su nepisana pravila otpu\u0161tanja stranih radnika koja se doga\u0111aju na globalnoj razini. Iako \u0107e politi\u010darima biti puna usta lijepih rije\u010di protiv protekcionizma, niti oni ne mogu tvrtkama odrediti koga \u0107e u ovoj recesiji otpustiti a koga ostaviti da radi. <\/p>\n \u010cinjenica je da strani radnici u velikoj ve\u0107ini zapadnih zemalja slu\u017ee kao tampon zone koje \u00abpopunjavaju rupe\u00bb kada je ekonomija u procvatu, a onda kada nastupi recesija masovno odlaze dalje jer se mnogi od njih suo\u010davaju sa te\u0161ko\u0107ama prilikom ostvarivanja naknada i ostalih oblika pomo\u0107i iz nezaposlenosti.<\/p>\n
\n<\/p>\n