\n<\/p>\n
Uvjerljiva pobjeda Demokrata kako na nacionalnom tako i na nivou pojedinih dr\u017eava, ozna\u010dava prekretnicu u osmogodi\u0161njoj politici Georga Busha, koji \u0107e u\u0107i u povijest kao jedan od najnepopularnijih ameri\u010dkih predsjednika. Uz financijsku krizu u kojoj je gotovo dva milijuna ljudi izgubilo posao, nezaposlenost koja je pre\u0161la 7%<\/a>, i javni dug od 10.6 trilijuna dolara<\/a>, Obami nije ostavio lak posao. <\/p>\n Znanstvenici i prakti\u010dari iz gotovo svih dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih disciplina ve\u0107 su stubokom analizirali ulazak u Bijelu ku\u0107u prvog afro-ameri\u010dkog predsjednika. Analiti\u010dari portala Workforce napravili su analizu utjecaja<\/a> koji \u0107e njegova politika imati na upravljanje ljudskim resursima. <\/p>\n Prije svega radi se o promjenama u radnom zakonodavstvu koje \u0107e omogu\u0107iti lak\u0161e sindikaliziranje i sindikalno pregovaranje. Zakon o slobodi izbora zaposlenicima (en. Employee Free Choice Act), koji \u0107e uskoro \u010dini se stupiti na snagu, dozvoljava radnicima mnogo lak\u0161e organiziranje sindikata unutar pojedinih kompanija nego \u0161to je to bilo do sada. Vode\u0107i ameri\u010dki sindikati, koji su na ovim izborima mahom podr\u017eali Obamu, \u017eele od Kongresa \u0161to br\u017ee dono\u0161enje ovog zakona. To bi, smatraju oni, bila brzinska mjera za pove\u0107anje broja radnika ali i tvrtki koje bi me\u0111u svojim redovima imali i predstavnike sindikata. O\u010dekuje se da \u0107e i promjene na Vrhovnom sudu dovesti do odluka kojima \u0107e se zaposlenici te\u017ee otpu\u0161tati te prevagu parni\u010dnih postupaka u korist zaposlenika. <\/p>\n Uz sindikate, na red \u0107e zasigurno do\u0107i i diverzifikacija ameri\u010dke radne snage, to jest ponovno stavljanje pod lupu javnosti polo\u017eaja zaposlenika razli\u010ditih boja ko\u017ee, nacionalnosti, vjere i sli\u010dnog. Obama, koji je dijete iz rasno mije\u0161anog braka, ve\u0107 je u svojoj biografiji nazna\u010dio izazove sa kojima se suo\u010davao kroz svoje odrastanje, kako od strane drugih afro-amerikanaca tako i od strane bijelaca. Za upravljanje ljudskim resursima to \u0107e ponovno zna\u010diti provjeru radnih zakona spram bilo kakve diskriminacije te \u0107e zasigurno pokrenuti i diskusiju o na\u010dinima na koji se prihva\u0107anje razli\u010ditosti na poslu mo\u017ee pobolj\u0161ati. Ameri\u010dki zaposlenici jo\u0161 uvijek smatraju<\/a> kako je to prihva\u0107anje samo \u00abmrtvo slovo na papiru\u00bb.<\/p>\n \n Mijenjat \u0107e se i imigracijsko zakonodavstvo, te se o\u010dekuje lak\u0161e dobivanje radnih viza. Samim tim porast \u0107e broj stranih radnika u SAD-u, koji \u0107e biti konkurencija doma\u0107oj radnoj snazi. Izazov ovakvog zakonodavstva, u eri velike nezaposlenosti, je kako kvalitetno zaposliti strance a ne o\u0161tetiti doma\u0107e radnike. Jo\u0161 se ne zna da li \u0107e pravo prvenstva pri zapo\u0161ljavanju imati nedavno otpu\u0161teni Amerikanci, ali je za vjerovati kako \u0107e odjeli ljudskih resursa i tu morati biti nalik ma\u0111ioni\u010darima ako ne \u017eele na vratu imati Komisiju za jednakopravnost u zapo\u0161ljavanju (en. Equal Employment Opportunity Commission). Upravo ta institucija \u0107e u Obaminom mandatu dobiti nove \u010dlanove te \u0107e se, uz to, pove\u0107ati i njihovo financiranje iz federalne blagajne. <\/p>\n Promjene se o\u010dekuju i u podru\u010dju pla\u0107a, mirovinskog te zdravstvenog osiguranja. Prvo \u0161to se o\u010dekuje je pritisak na pove\u0107anje minimalne pla\u0107e, ali i pove\u0107anje odgovornosti poslodavaca za bolje zdravstveno osiguranje svojih zaposlenika. Gotovo 18% Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje<\/a>. Me\u0111u njima je i 37 milijuna zaposlenika kojima ili poslodavci ne \u017eele platiti ili oni sami ne mogu odvojiti od pla\u0107e previsoke mjese\u010dne rate za zdravstveno osiguranje. Iako je jo\u0161 za vrijeme Clintonove vlade predlagana reforma zdravstva, ona je do\u017eivjela svoj veliki fijasko. No, nadmo\u0107 Demokrata u vladaju\u0107im strukturama SAD-a zasigurno \u0107e doprinijeti pomacima i u tom podru\u010dju. Obama je ve\u0107 u predizborno vrijeme najavljivao reformu zdravstvenog sustava <\/a>kao najva\u017eniji prioritet svojeg mandata. <\/p>\n Zbog recesije i pada vrijednosti mirovinskih fondova, o\u010dekuje se i pritisak na poslodavce za pove\u0107anjem iznosa ulaganja sredstava kojima se osigurava mirovina zaposlenika. Istra\u017eivanja pokazuju kako se je u protekloj godini vrijednost mirovina 1500 tvrtki na listi indeksa S&P smanjila za 25%. Mirovinski fondovi su u 2008. godini izgubili oko 469 milijardi dolara, \u0161to je izbrisalo i 60 milijardi suficita koji su ostvareni tijekom 2007. godine. Konzultantska tvrtka Mercer, kako prenosi portal Yahoo<\/a>, predvi\u0111a da \u0107e se, za razliku od pro\u0161le, u ovoj godini tro\u0161kovi za mirovinu pove\u0107ati sa 10 na 70 milijardi dolara. <\/p>\n No, usprkos promjenama koje donosi nova vlast, u SAD-u je zavladao svojevrsni optimizam i nada da \u0107e zemlja kona\u010dno krenuti pravim putem. Ispitivanja su pokazala kako je 75% Amerikanca vjerovalo da se njihova zemlja do sada kretala u pogre\u0161nom smjeru. Baracku Obami ne\u0107e biti lako, no ako po\u010dne ostvarivati svoja obe\u0107anja, analiti\u010dari vjeruju kako \u0107e povratiti i povjerenje prije svega u ameri\u010dku politiku a onda i u ekonomiju. Svi znamo kako povjerenje utje\u010de na porast potro\u0161nje i gospodarskih inovacija te produktivnosti, a sve to prijeko je potrebno kako bi se SAD izvukao iz krize.<\/p>\n![\"Barack](\"http:\/\/new.posao.hr\/resources\/files\/images\/news_career\/2009\/01\/16\/barack_obama.jpg\")
<\/p>\n