\u00abStakleni plafon\u00bb postao je \u00abu\u010dvr\u0161\u0107ena betonska barijera\u00bb.<\/strong>
\n<\/p>\n
U prosjeku 38% svih ispitanih \u017eena smatraju kako su manje pla\u0107ene od svojih mu\u0161kih kolega sa istim kvalifikacijama. U Velikoj Britaniji gotovo 30% \u017eena smatra da su manje pla\u0107ene od mu\u0161kih kolega, dok 13% njihovih mu\u0161kih kolega smatra kako su slabije pla\u0107eni od kolegica. Najve\u0107u dohodovnu diskriminaciju osje\u0107aju Njemice (45%), a najni\u017eu Nizozemke (28%). <\/p>\n
Dohodovna diskriminacija \u017eena na poslu razlikuje se od zemlje do zemlje, a istra\u017eivanje je pokazalo slijede\u0107e – na pitanje da li ste manje pla\u0107eni od svojih mu\u0161kih kolega potvrdno je odgovorilo: 45% Njemica, 43% Francuskinja, 36% Talijanki, 35% \u0160ve\u0111anki, 30% Britanki i \u0160panjolki, 28% Nizozemki i 34% Amerikanki.
Uz dohodovnu diskriminaciju, \u017eene do\u017eivljavaju i druge oblike diskriminacije. Naj\u010de\u0161\u0107i oblik je nemogu\u0107nost napredovanja u odnosu na svoje mu\u0161ke kolege, \u0161to je izjavilo gotovo 38% Europljanki. Tako 24% Britanki smatra kako imaju manje mogu\u0107nosti napredovanja, 17% njih je izjavilo da imaju manje mogu\u0107nosti dodatne naobrazbe a 12% je izjavilo kako imaju manju fleksibilnost na radnom mjestu. Nizozemke od svih Europljanki osje\u0107aju najmanju diskriminaciju u napredovanju, dok Talijanke osje\u0107aju najve\u0107u diskriminaciju. Rezultati po zemljama pokazuju slijede\u0107e \u2013 diskriminaciju u napredovanju osje\u0107a: 50% Talijanki, 43% Francuskinja, 40% Njemica, 34% \u0160panjolki, 27% \u0160ve\u0111anki, 26% Amerikanki, 24% Britanki i 20% Nizozemki.<\/p>\n
![](\"http:\/\/new.posao.hr\/resources\/files\/images\/news_career\/2008\/09\/16\/205_additional_205_1.jpg\")
<\/p>\n
Kada su upitane \u0161to smatraju uzrokom gore navedene diskriminacije, 36% Britanki smatralo je kako su mu\u0161karci agresivniji prilikom pregovora o kompenzacijskim paketima. Njih gotovo 34% smatralo da je menad\u017ement skloniji zapo\u0161ljavanju mu\u0161karaca a 27% ih je izjavilo kako se mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e ulizuju svojim \u0161efovima. Uz to, 24% \u017eena u Britaniji smatra kako \u0107e mu\u0161karci prije dobiti bolje ili uspje\u0161nije projekte a 18% ih smatra kako je uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da mu\u0161karcima treba vi\u0161e novaca kako bi podupirali obitelj.<\/p>\n
Istra\u017eivanje<\/a> koje je provela britanska Komisija za jednakopravnost i ljudska prava, ustanovilo je kako \u00abstakleni plafon\u00bb u visokim politi\u010dkim i korporativnim strukturama, vi\u0161e nalikuje \u00abu\u010dvr\u0161\u0107enoj betonskoj barijeri\u00bb. Ako \u0107e se \u017eene u politici zapo\u0161ljavati ovim tempom, tek za 200 godina mo\u017ee se o\u010dekivati izjedna\u010davanje njihovog broja sa brojem mu\u0161kih kolega. \u0160to se ti\u010de broja \u017eena u politici Velika Britanija zauzima neslavno 70. mjesto, a ispred nje su se na\u0161le gotovo sve zemlje iz \u00abosovine zla\u00bb – Irak na 35. te Afganistan na 29. mjestu. A na sramotu svih zapadnih demokracija, zemlja sa najve\u0107im brojem parlamentarki (48%) je Ruanda!<\/p>\n Roditelji su bolji zaposlenici U nedavnom pismu<\/a> \u010dasopisu Financial Times, dr. Regina Herzfeldt, iz Centra za kreativno poslovno vo\u0111enje (Centre for Creative Leadership<\/a>), navela je kako istra\u017eivanja pokazuju da su roditelji bolji zaposlenici ali i \u0161efovi. \u00abVje\u0161tine nau\u010dene u obitelji (obavljanje vi\u0161e zadataka od jednom, pregovara\u010dke vje\u0161tine, pomo\u0107 drugima u razvoju) su direktno povezane sa efikasno\u0161\u0107u na poslu koje odlikuju jednog starijeg menad\u017eera\u00bb, navodi Herzfeldtova. \u00abUspje\u0161no rje\u0161avanje obiteljskih problema pove\u0107ava samosvijest i povjerenje u samoga sebe kada je osoba suo\u010dena sa izazovima na poslu. Obiteljski partneri pru\u017eaju va\u017ene poslovne savjete, dodatna poznanstva i spremni su saslu\u0161ati probleme vezane za posao\u00bb. Iako je roditeljstvo naporno, ka\u017ee Herzfeldtova, ono je ipak izvor zadovoljstva za ve\u0107inu roditelja i poma\u017ee im da budu zadovoljniji i na poslu, te da se lak\u0161e nose sa stresom. A smanjeni stres dopu\u0161ta bolje kreativno razmi\u0161ljanje i smanjuje izostajanje sa posla.<\/p>\n Natalitet kao dio dru\u0161tvene odgovornosti kompanija Briga o natalitetu jedne zemlje nije u nadle\u017enosti samo dr\u017eavnih aparata te zemlje. Ona je dio i dru\u0161tvene odgovornosti svake kompanije. Ako ste mislili da je dru\u0161tvena odgovornost \u00abkaput koji obla\u010dite dvaput godi\u0161nje\u00bb, za Bo\u017ei\u0107 i Uskrs, i pri tome donirate ne\u0161to sredstava raznim udrugama, varate se. Dru\u0161tvena odgovornost svih kompanija jedne zemlje po svojoj definiciji nadilazi lokalnu sferu i postaje odgovornost za cjelokupno dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo. Natalitetna politika je jedna od izuzetno va\u017enih makroekonomskih politika svake dr\u017eave, koja bi trebala postati va\u017eni dio strate\u0161kih ciljeva svake kompanije. Ako dugoro\u010dno \u017eeli opstati na tr\u017ei\u0161tu svaka tvrtka se itekako mora brinuti o stopi nataliteta i mortaliteta jedne zemlje, jer su upravo djeca ta koja \u0107e jednom postati budu\u0107i zaposlenici. Ono \u0161to poslodavci moraju promijeniti je sklop razmi\u0161ljanja o rodiljama, roditeljstvu i na\u010dinu na koji ono mo\u017eda kratkoro\u010dno nepovoljno utje\u010de na poslovne rezultate, ali dugoro\u010dno donosi novu radnu snagu na tr\u017ei\u0161te. Korporativne kulture koje diskriminiraju majke, o\u010deve ali i budu\u0107e roditelje, isto tako doprinose stagnaciji jednog dru\u0161tva. Da li je rje\u0161enje u kratkoro\u010dnom uvozu radne snage iz drugih zemalja ili u dugoro\u010dnom razvoju vlastitih resursa, pitanje je koje se ve\u0107 sada name\u0107e za raspravu. Da li misliti globalno zna\u010di zanemariti lokalno? Mo\u017eda bi se dru\u0161tvena odgovornost trebala definirati kao stvaranje dru\u0161tva koje ostavljamo svojoj djeci.<\/p>\n \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" (objavljeno na www.posao.hr)\u00abStakleni plafon\u00bb postao je \u00abu\u010dvr\u0161\u0107ena betonska barijera\u00bb.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[89,24,47,88,90,50],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/span><\/p>\n
<\/strong><\/p>\n