{"id":254,"date":"2016-01-30T18:10:53","date_gmt":"2016-01-30T17:10:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=254"},"modified":"2016-02-02T12:09:49","modified_gmt":"2016-02-02T11:09:49","slug":"komuniciranje-u-kriznim-situacijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/komuniciranje-u-kriznim-situacijama\/","title":{"rendered":"Komuniciranje u kriznim situacijama"},"content":{"rendered":"

Komunikacija u krizama test je ku\u0161nje za svaku organizaciju, bilo javnu ili privatnu. Lekcije o lo\u0161em komuniciranju plana za izlaz iz krize ameri\u010dke administracije dobra su pouka kako politi\u010darima tako i menad\u017eerima. <\/strong>
\n\n<\/p>\n

Richard Edelman, svjetski poznati ameri\u010dki stru\u010dnjak za odnose sa javno\u0161\u0107u u svojem je blogu<\/a> naveo par savjeta za komuniciranje u kriznim situacijama. Iako se njegov osvrt konkretno odnosi na lo\u0161e odra\u0111eni posao odnosa sa javno\u0161\u0107u ameri\u010dke federalne vlade, iz njega se mogu izvu\u0107i i neke pouke za krizno komuniciranje u tvrtkama. <\/p>\n

Evo nekih od savjeta:<\/strong><\/p>\n

1)<\/strong> Odnosi sa javno\u0161\u0107u nisu stvar jedne osobe \u2013 apsolutno je nedopustivo da krizno komuniciranje vodi samo jedna osoba, kao \u0161to je u slu\u010daju ameri\u010dke administracije to \u010dinio ministar financija Henry Paulson. Smirivanju situacije trebali su se pridru\u017eiti i drugi \u010delni ljudi iz biznisa, kao \u0161to su Warren Buffet ili Steve Jobs te biv\u0161i politi\u010dari kao \u0161to je Bill Clinton koji su trebali poduprijeti plan izlaska iz krize. U ovakvim trenucima nesigurnosti te velikog broja protivnika bilo kakvog rje\u0161enja apsolutno je pogre\u0161no oslanjati se na lobiranje iza scene ili rije\u010di jedne osobe. Potreban je tim i to ljudi od povjerenja javnosti.

2)<\/strong> Pa\u017eljivo birajte rije\u010di koje koristite \u2013 U kriznom komuniciranju vrlo je va\u017eno pomno birati rije\u010di koje koristite. Edelman navodi kao primjer rije\u010d \u00abbailout\u00bb<\/a> koja obi\u010dno ozna\u010dava dr\u017eavna jamstva ili subvencije, no u ovom slu\u010daju se ona vrlo lako mo\u017ee shvatiti kao jam\u010devina pohlepnim bankarima sa Wall Streeta koji su i doveli do ove krize globalnih razmjera.

3)<\/strong> Nekonzistentnost u komuniciranju \u2013 izvr\u0161ni direktori velikih ameri\u010dkih banaka, kao \u0161to je Wachovia ili JP Morgan Chase, izvje\u0161tavali su javnost u vrlo optimisti\u010dnom tonu, navode\u0107i kako je kriza kratkoro\u010dna i, naravno, da su stvari pod kontrolom. Nekoliko dana kasnije oglasio se i predsjednik Bush sa katastrofi\u010dnim izjavama o svojevrsnom krahu financijskog sustava i globalnoj krizi iz koje se ne\u0107e iza\u0107i godinama. Krizno komuniciranje mora biti sinkronizirano kako se javnost ne bi osje\u0107ala obmanutom. No, \u010dini se kako je to usko vezano uz navode iz gornjeg odjeljka koji ka\u017eu kako je krizno komuniciranje timski projekt a ne individualni pothvat. <\/p>\n

4)<\/strong> Poistovje\u0107ivanje sa malim osobama \u2013 Edelson zamjera ameri\u010dkoj administraciji nekori\u0161tenje pri\u010da o malom \u010dovjeku i prikazima \u017eivotnim pri\u010dama koje pokazuju kako ipak nije sve crno. Ve\u0107 smo prije pisali o kompanijama koje cvjetaju unato\u010d recesiji<\/a>. Takve pri\u010de predstavljaju svojevrsno svjetlo na kraju mra\u010dnog tunela i pokazuju kako i mali pozitivni napori mogu u\u010diniti puno za ljude o\u010dajne od onoga \u0161to sa sobom nosi recesija. <\/p>\n

5)<\/strong> Priznavanje pogre\u0161ke \u2013 Rijetki su bili oni bankari koji su se ispri\u010dali za krizu koju su izazvali a i mnoge isprike zvu\u010dale su kao la\u017eni PR, a njihovi izricatelji kao osobe koje to \u010dine jer to propisuju pravila struke a ne njihova savjest. Uz to, za sumu od 700 milijardi dolara koju je tra\u017eila federalna vlada za spas posrnulih banaka, bilo bi barem po\u0161teno napraviti neovisnu studiju koja bi ukazala na pogre\u0161ke dosada\u0161njeg sustava i na\u010dinima na koji \u0107e se tako ne\u0161to poku\u0161ati sprije\u010diti u budu\u0107nosti. <\/p>\n

\"Krizna<\/div>\n

6)<\/strong> Navo\u0111enje konkretnih rje\u0161enja za izlazak iz krize \u2013 inicijalni plan koji je predlo\u017eio ministar financija Paulson bio je preop\u0107enito napisan, ne nude\u0107i detalje o tome na primjer kako \u0107e rije\u0161iti problem pla\u0107anja hipoteka. Iako je ministar nakon prvog izno\u0161enja plana bio upozoren o preop\u0107enitosti njegovog plana te je na slijede\u0107im press konferencijama napravio svoju doma\u0107u zada\u0107u, u javnosti je ipak ostao dojam kako je dobio ogroman bianco \u010dek.<\/p>\n

7)<\/strong> Stru\u010dni ljudi trebaju biti vo\u0111e \u2013 za upravljanje tolikim novcima potrebno je osigurati tim neovisnih stru\u010dnjaka, koji su se pokazali kao autoriteti u svojim podru\u010djima i nemaju karijeru okaljanu aferama. Ti ljudi svojim znanjem i autoritetom osiguranje su javnosti kako se novac ne\u0107e izgubiti u birokratskom labirintu propisa i \u00abbirokrat\u010dika\u00bb. <\/p>\n

8)<\/strong> U\u010denje lekcija iz povijesti \u2013 svaka kriza u sebi nosi element ponavljanja neke lekcije iz pro\u0161losti. Dioni\u010dki baloni od sapunice, hipotekarne krize pa i davanje dr\u017eavnih jamstava doga\u0111ali su se mnogo puta u pro\u0161losti te je potrebno izvr\u0161iti analizu tih doga\u0111aja kako bi se izvukle lekcije primjenjive i danas.

9)<\/strong> Komuniciranje je \u00abdvosmjerna a ne jednosmjerna ulica\u00bb – u kriznim situacijama vidjet \u0107emo politi\u010dke \u010delnike u udarnim televizijskim terminima i na silnim novinskim konferencijama, no to sve je jednosmjerno obavje\u0161tavanje javnosti o doga\u0111ajima. Koliko javnost zaista shva\u0107a o \u010demu se radi nije poznato, jer takav oblik komunikacije to i ne dopu\u0161ta. Zato su potrebni javne diskusije gdje bi i gra\u0111ani mogli postavljati pitanja te davati svoje prijedloge za rje\u0161avanje krize. <\/p>\n

Komuniciranje je jedna od najva\u017enijih funkcija svakog lidera, bio on \u010dlan korporacije ili politi\u010dke stranke. A krize su vrijeme kada ono postaje sna\u017ean alat u stvaranju percepcije povjerenja i osje\u0107aja sigurnosti.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komunikacija u krizama test je ku\u0161nje za svaku organizaciju, bilo javnu ili privatnu. Lekcije o lo\u0161em komuniciranju plana za izlaz iz krize ameri\u010dke administracije dobra su pouka kako politi\u010darima tako i menad\u017eerima.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[169,171,170],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}