{"id":248,"date":"2016-01-30T18:09:02","date_gmt":"2016-01-30T17:09:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=248"},"modified":"2016-02-02T12:24:05","modified_gmt":"2016-02-02T11:24:05","slug":"pravednost-u-sluzbi-moderne-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/pravednost-u-sluzbi-moderne-ekonomije\/","title":{"rendered":"Pravednost u slu\u017ebi moderne ekonomije"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-size: 8pt;\">(objavljeno u \u010dasopisu Poslovni savjetnik, rujan 2007)<\/span><strong><\/p>\n<p>Tradicionalna ekonomija bazira se na stoljetnim zacementiranim principima koje svaki student ekonomije jo\u0161 i dan danas usvaja zdravo za gotovo. Maksimizacija profita jedina je svrhu postojanja poduze\u0107a. Nevidljiva ruka tr\u017ei\u0161ta pod slobodnim djelovanjem ponude i potra\u017enje je ta koja kreira cijenu i alocira resurse. Homo oeconomicus posjeduje karakteristike savr\u0161ene racionalnosti u dono\u0161enju odluka ali i savr\u0161enu sebi\u010dnost, jer u dono\u0161enju odluka razmi\u0161lja samo o vlastitim interesima. <\/strong><br \/>\n<!--more--><br \/>\n<br \/> <strong><br \/>Kada ponuda i potra\u017enja padaju u vodu<\/strong><\/p>\n<p> Me\u0111utim, primjeri iz prakse govore o tome kako \u017eivot \u00abkr\u0161i\u00bb kruta ekonomska pravila. <\/p>\n<p> <em>Trgovina prodaje lopate za snijeg po cijeni od 80 kuna. Prvog dana zime snje\u017ena oluja zatrpala je cijelo selo u kojem se nalazi trgovina. Trgovac je odlu\u010dio pove\u0107ati cijenu lopata za snijeg na 160 kuna. <\/em><\/p>\n<p> Sa stajali\u0161ta tradicionalne ekonomije ovo je savr\u0161eno opravdana odluka. Pove\u0107ana potra\u017enja za lopatama za snijeg diktira pove\u0107anje cijene, i na\u0161 trgovac, kao racionalni poduzetnik u\u010diniti \u0107e ekonomsku odluku te  maksimizirati svoj profit. Me\u0111utim, \u017eivot kao i ljudska priroda puno je kompleksniji od jednostavnog zakona ponude i potra\u017enje. Ovakva ekonomska odluka klasi\u010dan je primjer u kojem \u0107e potro\u0161a\u010di smatrati da je trgovac bio nepravedan. Mo\u017eda \u0107e se i odlu\u010diti obaviti kupnju kod njega zato \u0161to nemaju drugog izbora, ali dugoro\u010dno gledano na\u0161 trgovac \u0107e pretrpjeti ogromne gubitke jer \u0107e kupci izbjegavati njegov du\u0107an u \u0161irokom luku. Uz to \u0107e se nepravednost njegove odluke pronijeti kao vrlo lo\u0161 glas i ostalim stanovnicima sela te \u0107e i oni izbjegavati kupnju u njegovoj trgovini. <\/p>\n<p> <strong>Dilema pravednosti i efikasnosti<\/strong><\/p>\n<p> Moment pravednosti samo je jedan od fenomena u kojem tradicionalni ekonomski postulati padaju u vodu. Kognitivna znanost ve\u0107 se pola stolje\u0107a bavi psihologijom dono\u0161enja odluka u organizacijama. Prema njihovim spoznajama \u010dovjek posjeduje ograni\u010denu racionalnost pri dono\u0161enju odluka. Emocije, iskustvo, briga za interese drugih, va\u017eniji su od racionalnosti, promicanja vlastitih interesa ali i maksimizacije profita. Dono\u0161enje odluka baziranih samo na ekonomskim postulatima vrlo \u010desto dovodi do osje\u0107aja nepravde te ljudskih reakcija ljutnje, demotiviranosti poslom, zavisti i neefikasnosti. <\/p>\n<p> Pravednost je jedna od bitnih odlika organizacijskog odlu\u010divanja. Prisutna je u velikom broju odluka, od regrutiranja novih kadrova, promoviranja postoje\u0107ih kroz pove\u0107anje pla\u0107e ili napredovanje na hijerarhijskoj ljestvici. Pravednost se ogleda i u odnosima sa kupcima. Poznat je primjer Coca-Cole u kojima su automati za hladna pi\u0107a bili programirani tako da se cijena algoritamski pove\u0107avala sa pove\u0107anjem potra\u017enje. Kada su kupci doznali za takvu, po svim ekonomskim pravilima dobru odluku, osje\u0107ali su se prevareno i bojkotirali su kupnju Coca-Cole. <\/p>\n<p> Dilema pravednosti i ekonomskih rezultata za ve\u0107inu je lidera dilema izme\u0111u dugoro\u010dnih i kratkoro\u010dnih ciljeva, te interesa dioni\u010dara i interesa zaposlenika. Da li zbog lo\u0161ih rezultata otpustiti zaposlenike ili smanjiti menad\u017eerske bonuse? Da li uz ograni\u010den bud\u017eet pove\u0107ati pla\u0107u svima jednako ili svakome po zaslugama? <\/p>\n<p> Istra\u017eivanja pokazuju kako zaposlenici ne vole smanjenje pla\u0107a i vrlo \u010desto ga smatraju nepravednim. Uzrok tome je  nedovoljna komunikacija izme\u0111u menad\u017eera i zaposlenika o razlozima smanjenja pla\u0107a, ali isto tako i nekonzistentnost u dono\u0161enju takvih odluka. Nemali je broj korporacija u kojima su se zbog lo\u0161ih rezultata otpu\u0161tali zaposlenici ili su im se smanjivale pla\u0107e, dok su menad\u017eeri ubirali visoke godi\u0161nje bonuse za svoj rad. Nepravednost koju zaposlenici osje\u0107aju prilikom dono\u0161enja takvih odluka dugoro\u010dno i vrlo \u010desto nepovratno \u0161teti motivaciji i efikasnosti za rad.  Op\u0107enito, istra\u017eivanja pokazuju da se izrazito velike razlike u pla\u0107ama i ostalim materijalnim povlasticama izme\u0111u visokog menad\u017ementa i zaposlenika smatraju svojevrsnom nepravdom i lo\u0161im motivacijskim \u010dimbenikom. <\/p>\n<p> Jedan od svijetlih korporativnih primjera u kojem se prilikom te\u0161kih ekonomskih odluka vodilo ra\u010duna o pravednosti je ameri\u010dka zrakoplovna tvrtka Southwest Airlines. Colleen Barrett, predsjednica tvrtke, suo\u010dila se sa katastrofalnim financijskim rezultatima nakon 11. rujna 2001. Me\u0111utim, za razliku od ostalih avio-kompanija koje su masovno otpu\u0161tale svoje zaposlenike kako bi nadomjestili ogromne gubitke, Barrettova se odlu\u010dila na druga\u010diji pristup. Kako bi smanjila tro\u0161kove prije svega je smanjila pla\u0107e sebi i \u010dlanovima Uprave. Nakon toga je osobno iskomunicirala zaposlenicima situaciju u kojoj se nalaze, te ih zamolila da zbog rezanja tro\u0161kova radno vrijeme skrate za petnaest minuta dnevno. Taj potez je tvrtki donio dugoro\u010dnu titulu najmotiviranije avio-kompanije u svjetskim razmjerima. Lojalnost kompaniji pokazuju najmanji koeficijenti obrtaja radne snage u industriji, ali i ogromna navala molbi za zapo\u0161ljavanje koje svake godine dobiva ova tvrtka. <\/p>\n<p> Pravednost je osobito bitna prilikom ocjenjivanja zaposlenika. Iako je vrlo te\u0161ko biti pravedan prema svima, istra\u017eivanja pokazuju da je iskrena komunikacija bitan faktor u dono\u0161enju ocjene. Ako u bud\u017eetu nemate dovoljno za pove\u0107anja pla\u0107a koja mo\u017eda zaposlenici o\u010dekuju, mudrije je re\u0107i istinu nego kao \u0161to pokazuje iskustvo nekih hrvatskih zaposlenika, tvrditi kako su im rezultati slabi. <\/p>\n<p> Iako je fenomen pravednosti ve\u0107 odavno prepoznat kao klju\u010dna komponenta dobrog poslovnog vo\u0111enja, i dan danas je mnoge korporacije ne smatraju bitnom pri dono\u0161enju ekonomskih odluka. Biti pravedan uvijek iziskuje dodatni osobni anga\u017eman na koji mnogi menad\u017eeri nisu spremni.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(objavljeno u \u010dasopisu Poslovni savjetnik, rujan 2007) Tradicionalna ekonomija bazira se na stoljetnim zacementiranim principima koje svaki student ekonomije jo\u0161 i dan danas usvaja zdravo za gotovo. Maksimizacija profita jedina je svrhu postojanja poduze\u0107a. Nevidljiva ruka tr\u017ei\u0161ta pod slobodnim djelovanjem ponude i potra\u017enje je ta koja kreira cijenu i alocira resurse. Homo oeconomicus posjeduje karakteristike&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[187,185,24,183,184,186],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}