{"id":210,"date":"2016-01-30T17:52:18","date_gmt":"2016-01-30T16:52:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=210"},"modified":"2016-02-02T12:49:37","modified_gmt":"2016-02-02T11:49:37","slug":"o-potezima-sefa-sve-najbolje-o-visini-place-nikomu-ni-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/o-potezima-sefa-sve-najbolje-o-visini-place-nikomu-ni-rijeci\/","title":{"rendered":"O potezima \u0161efa sve najbolje, o visini pla\u0107e nikomu ni rije\u010di"},"content":{"rendered":"

(izvor: www.lider.hr<\/a>)<\/span><\/p>\n

\n


Menad\u017eere ni\u017eih razina koji poku\u0161aju upozoriti na te\u0161ko\u0107e u primjeni skupih alata i njihovu neprilagodljivost u pravilu se progla\u0161ava nesposobnima pa mnogi \u0161ute da ne izgube polo\u017eaje.<\/strong>
\n<\/p>\n

<\/div>\n

Menad\u017eerska literatura zagovara iskrenost u korporativnoj komunikaciji na svim razinama zaposlenici moraju imati slobodu da ka\u017eu \u0161to ih mu\u010di, ni\u017ee rangirani menad\u017eeri moraju govoriti te\u0161ke operativne istine visokom menad\u017ementu, a visoki menad\u017ement, pak, mora imati slobodu kritike dr\u017eavnih tijela koja kreiraju ekonomsku politiku. U praksi me\u0111utim, to izgleda sasvim druk\u010dije, ne samo da takva idealna komunikacija ne postoji, nego se upravo otuda ‘regrutiraju’ suvremeni korporativni tabui, odnosno teme o kojima nije uputno govoriti.<\/p>\n

<\/div>\n

A u temeljnoj je definiciji tabua da njegovo kr\u0161enje izaziva odre\u0111ene dru\u0161tvene posljedice za osobu koja se usudila to u\u010diniti u ovom slu\u010daju to je obi\u010dno gubitak posla, smanjenje pla\u0107e ili smjena s polo\u017eaja.Suvremeni tabui obi\u010dno su politi\u010dki osjetljiva sadr\u017eaja, dru\u0161tveno neprikladni ili su jednostavno vru\u0107i krumpir za menad\u017eere i zaposlenike. \u0160to god da ih prouzrokuje, temeljno im je obilje\u017eje da se o njima ne govori ili se govori u kuloarima ili u \u010detiri oka s najpovjerljivijim kolegama. No, zatvaranje takvih osjetljivih tema u ladice mo\u017ee dovesti do potencijalno velikih problema i pogre\u0161aka u ostvarenju strate\u0161kih ciljeva.<\/p>\n

<\/div>\n

U \u010detiri oka<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Tabu teme u dana\u0161njim, kako hrvatskim, tako i europskim tvrtkama, u rasponu su od onih koje kreiraju interne suodnose u tvrtki do makroekonomskih. Neki su vru\u0107i interni krumpiri, primjerice, prekovremeni rad i ostajanje na poslu do kasnih poslijepodnevnih sati, zbog \u010dega pati privatni \u017eivot. O tome nije po\u017eeljno govoriti javno i \u0161efovima, prolazi tek tiho jadanje kolegi supatniku. Teme o kojima tako\u0111er nije uputno preglasno govoriti su i nepotizam ili napredovanje ‘preko veze’, mobbing, spolne razlike u pla\u0107ama i mogu\u0107nosti napredovanja, sve ni\u017ea dobna granica pri zapo\u0161ljavanju i sli\u010dno.<\/p>\n

<\/div>\n

Interne tabu teme \u010desto su vezane uz procese primjene nekih va\u017enih i skupih menad\u017eerskih alata (IT sustavi, sustavi strate\u0161kog i operativnog planiranja, sustavi motivacije i nagra\u0111ivanja), koji se vrlo \u010desto uvode zato \u0161to su popularni i dokazano funkcionalni u drugim tvrtkama. Njihovo je uvo\u0111enje obi\u010dno ishitreno – prije toga se ne sagledaju u cijelosti dobre i lo\u0161e strane pojedinih menad\u017eerskih alata, utjecaj razli\u010ditih korporativnih kultura na uspje\u0161nost primjene, utjecaj razlike me\u0111u nacionalnim kulturama na njezin rezultat, ali i iskustvo pojedinih tvrtki koje uvode te alate u pojedine industrijske grane. Menad\u017eere ni\u017eih razina koji poku\u0161aju upozoriti na te\u0161ko\u0107e u primjeni skupih alata i njihovu neprilagodljivost u pravilu se progla\u0161ava nesposobnima pa mnogi \u0161ute da ne izgube polo\u017eaje.<\/p>\n

<\/div>\n

Vru\u0107e europske teme<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Victor Halberstadt, profesor ekonomije sa Sveu\u010dili\u0161ta Leiden u Nizozemskoj, prou\u010davao je tabu teme vode\u0107ih europskih tvrtki vezanih uz dr\u017eavnu politiku i utjecaj na korporativne strate\u0161ke smjernice. Pokazalo se da su neke vru\u0107e teme koje nije po\u017eeljno na\u010dinjati je li mogu\u0107e u\u010dinkovito upravljati toliko velikom Europom, ho\u0107e li se privatni sektor Europske unije nastaviti deindustrijalizirati, koliko je obrazovanje na ekonomskim \u0161kolama ili fakultetima u skladu s ekonomskom praksom i koliko \u0107e se jo\u0161 dugo odr\u017eati dr\u017eavni programi s izrazito nagla\u0161enom socijalnom notom te kad \u0107e se zaustaviti sve ve\u0107i trend prebacivanja tehnolo\u0161kih poslova u zemlje Dalekog istoka i Kine.<\/p>\n

<\/div>\n

Najja\u010da hrvatska makroekonomnska tabu tema je, naravno, ulazak Hrvatske u EU. Menad\u017eeri se, dodu\u0161e vi\u0161e u kuloarima, pitaju ulazi li Hrvatska u Europu ili Europa u Hrvatsku, \u0161to \u0107e se dogoditi kada ‘barijere padnu’ i na hrvatsko tr\u017ei\u0161te slobodno u\u0111u europski proizvodi u mnogo ve\u0107oj mjeri negoli danas, kao i koliko \u0107e stvarno stajati ulazak u \u010dlanstvo EU. Stavljanje pod tepih okrutne ekonomske stvarnosti \u010dinjeni\u010dna je stvar ne samo kod nas nego i diljem Europe. Obi\u010dno se takva istina iznose kao predizborni argument opozicijskih stranaka. Smjenom vlasti makroekonomski vru\u0107i krumpiri opet zavr\u0161avaju u nekoj ladici. Na razini tvrtki nerje\u0161avanje takvih tabu tema obi\u010dno dovodi do silnih reorganizacija zato \u0161to je istina previ\u0161e bolna i ugro\u017eava previ\u0161e karijera. Za rje\u0161avanje takvih tabu tema potrebni su odlu\u010dni vo\u0111e koji \u0107e o njima progovoriti a da ne stvore neprijateljsko ozra\u010dje. Javno razotkrivanje tabua trebala bi pratiti i edukacija o tome \u0161to se mo\u017ee, a \u0161to ne mo\u017ee rije\u0161iti.<\/p>\n

<\/div>\n

Seks i smrt u reklamne svrhe<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Seks, bolest i smrt smatraju se privatnim i vrlo osobnim temama, ali one neizbje\u017eno doti\u010du i poslovni svijet. Aluzije na seks, vi\u0161e ili manje otvorene, u reklamne se svrhe upotrebljavaju gotovo oduvijek, dok se sa smr\u0107u koketira tek povremeno – to su u pravilu \u0161okantne reklame poput provokativnih Be-nettonovih reklama s krvavom odorom hrvatskog vojnika ili prikaza osobe koja umire od side u zagrljaju \u010dlanova svoje obitelji. Seks i smrt provokativno su sredstvo komunikacije s kupcima kojim se \u017eeli \u0161okirati, prestra\u0161iti ili izazvati bilo kakvu emociju osim ravnodu\u0161nosti.<\/p>\n

<\/div>\n

Rezultati istra\u017eivanja utjecaja takvih reklamnih poruka na stvarnu kupnju i reputaciju branda su kontradiktorni, obi\u010dno nagla\u0161avaju ve\u0107u \u0161tetu nego korist koju takva reklama ima za ugled branda. O\u010dekivano se pokazalo i da \u0107e kupci prije prihvatiti reklamne poruke seksualnog sadr\u017eaja nego one koje se koriste porukama smrti, ubijanja i nasilja. Razlike su i me\u0111u kulturama, pa tako u Americi seksualni kontekst reklama prevladava u pmnogo manjoj mjeri nego u Europi. Neke su reklame, koje su Americi smatrali obi\u010dnom pornografijom, u Europi male pozitivan odjek. Pokazalo se i da \u017eene imaju negativan stav prema seksualnim tabuima i nasilju nego mu\u0161karci. Mla\u0111i nara\u0161taji, izlo\u017eeniji seksu i nasilju, lak\u0161e prihva\u0107aju takve reklamne poruke od starijih.<\/p>\n

<\/div>\n

Sramota je biti bolestan<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Seks i smrt su teme na koje se u tvrtkama, osim u marketingu, ne pola\u017ee ve\u0107a pozornost. Smatra ih se privatnima i predmet su ve\u0107inom kuloarskih pri\u010da me\u0111u zaposlenicima. Jedan od rijetkih zabilje\u017eenih primjera u kojima se tvrtka namjerno suo\u010dila sa tabuom smrti i seksa jest primjer dizajnerske tvrtke IDEO, koja je osmislila projekt u kojem su razli\u010diti timovi trebali demistificirati razli\u010dite tabue. Demistifikacija seksualnih tabua sastojala se u obilasku razli\u010ditih mjesta s erotskim sadr\u017eajem – seks shopova, pornografskih kina, homoseksualnih barova – i zatim prepri\u010davanju iskustava i do\u017eivljaja. Na kraju projekta timovi su razvili i nekoliko proizvoda koji, dodu\u0161e, nisu za\u017eivjeli na tr\u017ei\u0161tu, a uklju\u010divali su, primjerice, proizvode koji pripremaju osobe za prvo seksualno iskustvo i osobnog seksualnog trenera.<\/p>\n

<\/div>\n

Bolest je jo\u0161 jedan od tabua o kojima se u tvrtkama ne govori. Me\u0111utim, menad\u017eerska literatura posvetila je veliku pozornost osobito utjecajima nezdrava \u017eivota poslovnih ljudi na njihovo zdravlje. U Hrvatskoj, na primjer, kao i u ostalim zemljama Isto\u010dne Europe, sve je vi\u0161e mla\u0111ih menad\u017eera koji imaju problema sa srcem i sr\u010danokrvo\u017eilnim sustavom. Sve su \u010de\u0161\u0107i mo\u017edani i sr\u010dani udari u stanovni\u0161tvu mla\u0111em od 45 godina. Isto tako, pove\u0107ala se uporaba stimulansa, me\u0111u kojima i ilegalnih, kao \u0161to je npr. kokain. Ubrzani tempo \u017eivota, radni tjedan dulji od 40 sati, premalo sna uzrokom su mnogih tipi\u010dno radnih bolesti. I usprkos antistresnim programima koje mnoge tvrtke uvode za svoje zaposlenike trendovi stresnog \u017eivota ne jenjavaju.<\/p>\n

<\/div>\n

Europljani \u010duvaju privatnost<\/strong><\/p>\n

Tabu je duboko ukorijenjen u kulturu neke zemlje ili \tcivilizacijskoga kruga. \u010cak i u zapadnim zemljama postoje razlike, primjerice izme\u0111u \tEurope i SAD-a, u onome \u0161to se smatra zabranjenim i privatnim. Vode\u0107i europski poslovni \tljudi vrlo \u0161turo izvje\u0161\u0107uju javnost o svojem privatnom \u017eivotu. Za razliku od svojih \tameri\u010dkih kolega, koji \u0107e javnosti izlo\u017eiti i detalje svojega privatnog \u017eivota, \teuropski \u0107e poslovni lideri vrlo rijetko staviti svoje detaljne \u017eivotopise na \tkorporativnu stranicu ili medijima davati izjave o privatnom \u017eivotu.<\/p>\n

<\/div>\n

U \u0161ali se ka\u017ee da \u0107ete Europljanke prije vidjeti gole \tna pla\u017ei, ili bar bez gornjeg dijela, nego \u0161to \u0107ete doznati koliko zara\u0111uju. Pitanja \tvezana uz stjecanje novca privatna su stvar za ve\u0107inu Europljana. Razlog tome je, \tobja\u0161njavaju znanstvenici, \u0161to je kod Europljana privatni \u017eivot povezan s osobnom \t\u010da\u0161\u0107u i pravom na vlastiti identitet i imid\u017e, dok je kod Amerikanaca primat na \tslobodi, osobito za\u0161titi pojedinca od dr\u017eave.<\/p>\n

<\/div>\n

O tome nije uputno govoriti:<\/strong><\/p>\n

    \n
  • o ostajanju na poslu do ve\u010dernjih sati<\/li>\n
  • o nepotizmu ili napredovanju ‘preko veze’<\/li>\n
  • o mobbingu<\/li>\n
  • o spolnim razlikama u pla\u0107ama i mogu\u0107nostima napredovanja<\/li>\n
  • o visini pla\u0107e<\/li>\n
  • o nedostacima uvo\u0111enja nekih va\u017enih i skupih menad\u017eerskih alata (IT sustavi, sustavi strate\u0161kog i operativnog planiranja, sustavi motivacije i nagra\u0111ivanja)<\/li>\n
  • o ekonomskim posljedicama ulaska u EU<\/li>\n
  • o vlastitim dugovima i dugovima tvrtke<\/li>\n
  • o seksualnim sklonostima i naklonostima<\/li>\n
  • o bolesti i smrti<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    (izvor: www.lider.hr) Menad\u017eere ni\u017eih razina koji poku\u0161aju upozoriti na te\u0161ko\u0107e u primjeni skupih alata i njihovu neprilagodljivost u pravilu se progla\u0161ava nesposobnima pa mnogi \u0161ute da ne izgube polo\u017eaje.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[199,30,236,234,235],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}