{"id":208,"date":"2016-01-30T17:51:39","date_gmt":"2016-01-30T16:51:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=208"},"modified":"2016-02-02T12:51:45","modified_gmt":"2016-02-02T11:51:45","slug":"konkurentski-mobbing-sto-ako-imate-konkurenta-iz-pakla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/konkurentski-mobbing-sto-ako-imate-konkurenta-iz-pakla\/","title":{"rendered":"Konkurentski mobbing \u2013 \u0161to ako imate konkurenta iz pakla?"},"content":{"rendered":"
Iva je uspje\u0161na direktorica u jednoj informati\u010dkoj kompaniji. Svojom sposobno\u0161\u0107u i uporno\u0161\u0107u stvorila je, od nekad male kompanije uspje\u0161no srednje-veliko poduze\u0107e, sa brojnim klijentima i korisnicima. Prihodi su rasli nevjerojatnim dvoznamenkastim godi\u0161njim stopama, a Iva je i vi\u0161e puta nagra\u0111ivana strukovnim priznanjima.
\n
\nMe\u0111utim, kako ova pri\u010da ne bi zvu\u010dala kao jedna od onih iz ljubavnih romana Daniele Steel, pobrinuo se Ivin biv\u0161i poslodavac, Petar. Iva i on poslovno su se rastali na ne ba\u0161 najbolji na\u010din, i sa gorkim okusom u ustima. Me\u0111utim, kao i svaki poslovni brak, i ovaj je naoko zavr\u0161io “prijateljskom brakorazvodnom parnicom”<\/span>.
<\/b><\/div>\n

Problemi su nastupili kada je Iva \u017eeljela iskoristiti svoje sposobnosti koje nikada nisu uspjele procvasti do kraja kod Petra kako bi revitalizirala konkurentsku kompaniju. Od malog konkurenta na tr\u017ei\u0161tu po\u010dela je stvarati ozbiljnog tr\u017ei\u0161nog igra\u010da, ne\u0161to \u0161to Petar nikada nije mogao niti sanjati.<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Tada su po\u010dele no\u0107ne more za Ivu i njenu kompaniju. Petar se je potrudio da naziva svakog od njenih klijenata, budu\u0107ih i sada\u0161njih i da im ispri\u010da kako je Iva “njegov prebjeg”<\/span>, dijele\u0107i joj jo\u0161 epitete kradljivice, nelojalne konkurentice, neodgovorne osobe i sl. Po\u0161to je Petar prili\u010dno mo\u0107na osoba ali i dovoljno agresivna u svojim nastupima, mnogi klijenti su, \u017eele\u0107i sa\u010duvati mir, poslu\u0161ali njegove prijetnje. Me\u0111utim, njegov osvetni\u010dki pohod nije prestao tu. Cijelu svoju organizaciju indoktrinirao je ka borbi protiv konkurencije. Svaki od njegovih zaposlenika morao je zvati klijente, nuditi im dampin\u0161ke cijene ili \u010dak i besplatne usluge uz naravno bla\u0107enje konkurencije kao neodgovorne, nelojalne i sl. Njegov manija\u010dki pohod nije stao samo na tome. Nekima od zajedni\u010dkih klijenata je u “strogom povjerenju” izjavio kako ga Iva naziva kasno u no\u0107 i “dah\u0107e u slu\u0161alicu”.<\/p>\n

<\/div>\n

Uz to, sabotirali su im ve\u0107inu projekata. \u010cim bi saznao za Ivine nove projekte, Petar je nazivao njene klijente i uz standardni repertoar kleveta i ogovaranja zaustavljao njene inicijative. Me\u0111utim, nakon nekog vremena zapo\u010deo bi upravo iste takve projekte sa svojim klijentima. Skupovi iz struke na kojima se je pojavio Petar postali su anatema za Ivu i njenu tvrtku. Ako bi i naslutio njen dolazak, Petar je agresivno napadao organizatore kako bi je sprije\u010dio u dolasku.<\/p>\n

<\/div>\n

Situacija je postajala toliko nemogu\u0107a da su se Iva i njen tim “budili i lijegali”<\/span> sa Petrom koji je kao zlokobna kob dahtao iza njihovih le\u0111a. Produktivnost i motivacija za rad je postala izuzetno niska i sav posao se sveo na predvi\u0111anje Petrovih poteza umjesto na osmi\u0161ljavanje inovativnih projekata. Izme\u0111u \u010dlanova tima u\u010destale su se sva\u0111e, nervoza i napetost. Iva jo\u0161 iz tog perioda vu\u010de gastritis i lupanje srca koje je u najgorim periodima znalo kulminirati i bolni\u010dkim intervencijama.<\/p>\n

<\/div>\n

Iva je odlu\u010dila suo\u010diti se sa Petrom, me\u0111utim shvatila je da se on nje boji i da izbjegava svaki susret sa njom. Iz dana u dan njene muke su postajale sve ve\u0107e i \u010dak je \u017eeljela zvati svakog od klijenata pred kojim ju je Petar oblatio i opravdavati se svojom istinom. Me\u0111utim, onda je “okrenula plo\u010du”<\/span> i shvatila slijede\u0107e – prihvatit \u0107u to kao igru. Ne\u0107u \u010diniti ama ba\u0161 ni\u0161ta i o Petru te njegovim prijateljima i klijentima po\u010det \u0107u govoriti samo najbolje. Po\u010dela se je fokusirati na gradnju svoje mre\u017ee klijenata i na svoje projekte, a na poteze Petra vi\u0161e se nije obazirala u toj mjeri. “Kada u samome sebi oduzmete mo\u0107 nasilniku da vas terorizira i oslobodite se straha prema njemu, tada on vi\u0161e nema mo\u0107 kontrole nad va\u0161im \u017eivotom.”<\/span> Ta re\u010denica postala je moto Ivi u daljnjem radu.<\/p>\n

<\/div>\n

Shvatila je da je Petar naprosto nuspojava njene poslovne karijere i nastavila je dalje u izgradnji svojih projekata. Odbila se je spustiti na njegov nivo i od tada joj je \u017eivot postao puno lak\u0161i.<\/p>\n

<\/div>\n

Kada konkurentsko prerasta prelazi u mobbing?<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Ovo je samo jedan od pojednostavljenih primjera fenomena koji se u ve\u0107oj ili manjoj mjeri mo\u017ee sresti u Hrvatskoj ali i u svijetu. Imati konkurenta iz pakla, koji tr\u017ei\u0161nu utakmicu shva\u0107a sasvim osobno, kao darvinisti\u010dku borbu na \u017eivot i smrt, nije lako. Fenomen je to koji se lako mo\u017ee definirati kao konkurentski mobbing. Iako definicija mobbinga obi\u010dno uklju\u010duje suodnose: poslodavac-zaposlenik, zaposlenik-poslodavac i zaposlenik-zaposlenik, njen sadr\u017eaj dozvoljava nam ovakvu kovanicu.<\/p>\n

<\/div>\n

Na stranicama Hrvatske udruge za mobbing (www.mobbing.hr<\/a>) mo\u017eemo na\u0107i slijede\u0107u definiciju mobbinga, objavljenu u radu Nata\u0161e Joki\u0107-Begi\u0107, Andreje Kosteli\u0107-Marti\u0107 i Ive Nem\u010di\u0107-Moro za \u010dasopis Socijalna psihijatrija:<\/p>\n

<\/div>\n

\u00abMobbing ili psiholo\u0161ki teror u poslovnom \u017eivotu odnosi se na neprijateljsku i neeti\u010dku komunikaciju koja je usmjerena na sistemati\u010dan na\u010din od strane jednog ili vi\u0161e pojedinaca uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobbinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomo\u0107an i u nemogu\u0107nosti da se obrani i dr\u017ean u njoj pomo\u0107u stalnih maltretiraju\u0107ih aktivnosti. One se odvijaju s visokom u\u010destalo\u0161\u0107u (najmanje jednom tjedno) i u du\u017eem razdoblju (najmanje \u0161est mjeseci). Zbog visoke u\u010destalosti i dugog trajanja neprijateljskog pona\u0161anja, to maltretiranje dovodi do zna\u010dajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.<\/p>\n

<\/div>\n

Metode kojima konkurent vr\u0161i mobbing tako\u0111er su vrlo sli\u010dne nekim od simptoma “uobi\u010dajenog”<\/span> mobbingu na poslu: napadi na osobnu i profesionalnu reputaciju kroz izmi\u0161ljene pri\u010de, ogovaranja, ismijavanje obi\u010dno na jednog konkurenta-\u017ertve. Konkurent-\u017ertva se \u017eeli izolirati od ostatka zajednice, ne poziva ga se na skupove te ostala formalna i neformalna dru\u017eenja na kojima je prisutan doti\u010dni konkurent-nasilnik. Psiholo\u0161ko maltretiranje na kraju obi\u010dno rezultira pogor\u0161anjem fizi\u010dkog i\/ili mentalnog zdravlja konkurenta-\u017ertve.<\/p>\n

<\/div>\n

Konkurencija je odlika svakog tr\u017ei\u0161no-baziranog sustava. Zdrava konkurentnost korisna je kako za potro\u0161a\u010de, koji \u0107e svoje proizvode i usluge dobivati kvalitetnije i po ni\u017eim cijenama, tako i za tvrtke, jer ih tjera na stalnu inovativnost i kreativnost u iznala\u017eenju novih proizvoda i usluga. Lekcije o potrebitosti konkurencije u\u010de se u osnovima srednjo\u0161kolske i visoko\u0161kolske ekonomije.<\/p>\n

<\/div>\n

Me\u0111utim, konkurencija koja grani\u010di sa tzv. socijalnim darvinizmom, kojim se opravdava uni\u0161tavanje konkurencije kako ne bi bio uni\u0161ten odlika je one crne strane konkurentnosti. Jedan od velikih japanskih lidera, Ryozaburo Kaku, dugogodi\u0161nji predsjednik Canona, rekao je jednom da \u010dak i u prirodi lavovi ne ubijaju zbog ubijanja nego zato \u0161to su gladni. Tako se i “ubijanje”<\/span> konkurencije samo iz poriva za uni\u0161tenjem i dominacijom na tr\u017ei\u0161tu kosi sa na\u010delom slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Pritisak stalnog rasta profita i dividendi prisiljava mnoge tvrtke na razli\u010dite politi\u010dke i zakulisne borbe. Me\u0111utim, usmjerenost na uni\u0161tavanje samo jednog konkurenta metodama moralnog i psihi\u010dkog maltretiranja (“na granici utu\u017eivog”<\/span> kako ga je nazvao jedan hrvatski menad\u017eer) predstavlja jasno i glasno \u2013 konkurentski mobbing.<\/p>\n

<\/div>\n

Kratki profil konkurentskog zlostavlja\u010da<\/strong><\/p>\n

<\/div>\n

Iako literatura poznaje mnogo razli\u010ditih podjela zlostavlja\u010da, jedna od osnovnih i vrlo jakih karakteristika takvih ljudi je narcisoidnost. Manfred Kets de Vries, psihoanaliti\u010dar i profesor na poslovnoj \u0161koli INSEAD, istaknuo je narcisoidnost kao jednu od temeljnih odlika onoga \u0161to on naziva “neurotskom organizacijom”<\/span>. \u010cinjenica je da konkurentski zlostavlja\u010di nisu puno bolji niti prema svojim zaposlenicima, te da se “organizacijska patologija”<\/span> isto tako reflektira u njihovom suodnosu sa konkurentima.<\/p>\n

{jumi [knjige\/the_neurotic_organization.js]}<\/p>\n

<\/div>\n

Literatura razlikuje dva tipa narcisoidnosti: konstruktivnu i reaktivnu. Konstruktivni narcisoidni tipovi kroz odgoj koji je izbalansiran u davanju dovoljno ljubavi i pa\u017enje ali i slobode izra\u017eaja, na kraju razvijaju pozitivan osje\u0107aj prema sebi, sposobnost introspekcije i empatije te izuzetan vis vitalis koji im omogu\u0107uje pozitivno i kreativno stvaranje.<\/p>\n

<\/div>\n

Za razliku od njih, reaktivni narcisoidi su u tijeku djetinjstva dobivali ono \u0161to Kets de Vries naziva nekonzistentnu stimulaciju od roditelja. Ljubav je bila iskazivana ili premalo ili previ\u0161e, obi\u010dno od strane samo jednog roditelja, i vrlo \u010desto je bila kori\u0161tena kao metoda ucjene (Mora\u0161 biti dobar pa \u0107u te voljeti.). Takav odgoj ostavio je u ovakvim tipovima ljudi osje\u0107aj da nisu dovoljno dobri, koji kompenziraju kroz napuhani osje\u0107aj vlastite va\u017enosti, sa stalnom potrebom da im se dive. Ovakve osobe mogu postati pravi megalomani \u0161to se ti\u010de stjecanje materije, uvijek imaju\u0107i vi\u0161e i bolje od susjeda, bra\u0107e, privatnih i poslovnih partnera. Uz to, odgoj ih je ostavio u konstantom osje\u0107aju nedostatka i li\u0161enosti prave ljubavi i pa\u017enje, \u0161to nadokna\u0111uju osje\u0107ajem posebnosti, u kojima se pravila i zakoni odnose samo na druge, manje vrijedne ljude. Oni vjeruju da zaslu\u017euju poseban tretman, druga\u010diji od drugih ljudi, koje obi\u010dno smatraju glupima i prosje\u010dnima.<\/p>\n

<\/div>\n

Reaktivni narcisoidi nemaju pravih prijatelja, jer za prijateljstvo je potrebna i doza prepu\u0161tanja te emocionalne pripadnosti i povjerenja. Jedan krug ljudi koji iz okru\u017euje sa njima je ili iz straha ili iz koristoljublja koju mogu izvu\u0107i iz financijske i ostale mo\u0107i koju ovi ljudi imaju. Drugi krug, obi\u010dno mla\u0111ih ljudi, sa njima je iz neke vrste respekta koji ovi inteligentni i manipulativni samoprogla\u0161eni gurui znaju izazivati kod njih. Po\u0161to imaju izo\u0161trenu i izuzetno razvijenu inteligenciju, uz veliku sposobnost retorike, ovi ljudi mogu vrlo uspje\u0161no indoktrinirati ljude u vlastite stavove i vjerovanja.<\/p>\n

<\/div>\n

Me\u0111utim, njihove igre bez skrupula znaju ih na kraju \u017eivota ostaviti samima. Oni koje privla\u010di mo\u0107 i novac na\u0107i \u0107e drugog “dobrog prijatelja” dok mladi idealisti nakon nekog vremena rezignirano odlaze shva\u0107aju\u0107i da se iza krinke morala i duhovnosti kriju bezo\u010dni manipulanti koji vrlo \u010desto ne prezaju ni pred \u010dim kako bi do\u0161li do svojeg cilja.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Neke od karakteristika reaktivnih narciosida sa\u017eeo je psihoanaliti\u010dar Michael Maccoby:<\/strong><\/p>\n

\n
    \n
  1. \n

    Osjetljivi na kritiku \u2013 Iako \u0107e vrlo \u010desto udijeliti kritiku, smatraju\u0107i to ponekad i svojim pravom, primanje kritike ne podnose uop\u0107e dobro. Bilo kakva kritika poga\u0111a ih kao no\u017e, i iza agresivnosti i nabusitosti kojom zra\u010de vrlo brzo se uka\u017ee uvrije\u0111ena princeza na zrnu gra\u0161ka. Razlog tome je \u0161to su oni duboko u sebi vrlo nesigurne osobe, te kritiku do\u017eivljavaju kao napad na sebe, uz vrlo burnu reakciju.<\/p>\n<\/li>\n

  2. \n

    Nemaju sposobnost empatije \u2013 reaktivni narcisoidi nemaju razvijeno suosje\u0107anje ili bilo kakvo osje\u0107anje drugih osoba. Procjenu situacije i realiteta vr\u0161e zahvaljuju\u0107i svojoj izuzetno razvijenoj i izo\u0161trenoj inteligenciji koja od njih mo\u017ee napraviti izvrsne manipulatore. Zbog ovog nedostatka narcisoidi su prave osobe za velika otpu\u0161tanja, restrukturiranja i sli\u010dne drasti\u010dne aktivnosti koje druge ljude mogu rastu\u017eiti ili deprimirati. Pravi narcisoidi gotovo nikada ne \u017eale za onim \u0161to su u\u010dinili.<\/p>\n<\/li>\n

  3. \n

    Ne vole mentorstvo nego indoktrinaciju \u2013 zbog svog velikog ega, samodopadnosti ali i nesposobnosti pravog prepu\u0161tanja i emocionalnog pribli\u017eavanja, ovi ljudi ne mogu biti ni dobri mentori niti se podvrgnuti mentorstvu. Kada su treneri oni ne poti\u010du individualni razvoj svojeg u\u010denika, nego \u017eele da on\/ona bude to\u010dna njegova ili njena kopija. \u010cak i oni lideri za koje se ka\u017ee da su treneri, kao npr. Jack Welch, vi\u0161e vole indoktrinirati nego podu\u010davati. Zbog svoje izrazite fiksacije mo\u0107i, statusom, presti\u017eem i superiorno\u0161\u0107u, njihovi mentori mogu biti samo oni koji ih ne ugro\u017eavaju te osobe koje oni smatraju autoritetima.<\/p>\n<\/li>\n

  4. \n

    Darvinisti\u010dki stav prema konkurentnosti \u2013 reaktivni narcisoidi su nemilosrdni u svojoj \u017eelji za pobjedom. Za njih je tr\u017ei\u0161na utakmica test njihovih sposobnosti pre\u017eivljavanja, gdje je svako sredstvo dozvoljeno. Jedan hrvatski lider je tako kra\u0111u tu\u0111ih ideja bez imalo problema shvatio kao kreativno kopiranje. Organizacije koje oni vode stvaraju kulturu gotovo nemilosrdne interne konkuretnosti. Njihova strast za pobjedom je na\u010din dolaska do mo\u0107i i statusa ali i primitivna darvinisti\u010dka opasnost od nestanka. Kod njih je atmosfera uvijek, obi\u010dno bezrazlo\u017eno, energizirana i ubrzana te se zbog njihove paranoi\u010dnosti zaposlenici \u010desto moraju boriti protiv “unutarnjih i vanjskih neprijatelja”<\/span>.<\/p>\n<\/li>\n

  5. Sindrom Monte Krista \u2013 nazvan prema protagonistu romana Alexandra Dumasa, grofu Monte Kristu. Ozna\u010dava obilje\u017eje reaktivnih narcisa kojim oni vrlo \u010desto, i osobito ako im netko stane na \u017eulj postanu osvetoljubivi i zavidni. Oni u\u017eivaju u osvetni\u010dkom pohodu, smatraju\u0107i kako je njihovo gotovo Bogom dano pravo da se osvete za stvarne ili vrlo \u010desto imaginarne povrede. U osveti ne biraju sredstva, galvaniziraju\u0107i ako treba i cijelu svoju organizaciju u osvetni\u010dkom pohodu na \u017ertvu, u na\u0161em slu\u010daju konkurenta.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n

    Kako pre\u017eivjeti konkurenta-zlostavlja\u010da?<\/strong><\/p>\n

    <\/div>\n

    Konkurent-zlostavlja\u010d negativno utje\u010de kako na konkurenta-\u017ertvu, tako i na cjelokupno tr\u017ei\u0161te na kojem rade. Zbog svojeg utjecaja i mo\u0107i, koju stje\u010du svojom nemilosrdno\u0161\u0107u, agresijom ali i inteligentnom manipulacijom te sposobno\u0161\u0107u namicanja profita vrlo ih je te\u0161ko razotkriti, tu\u017eiti ali i prepoznati. U dana\u0161njem hrvatskom poslovnom okru\u017eenju, koje u svojim karakteristikama ima odre\u0111enu dozu nemilosrdne i politi\u010dke konkurentnosti, ovakvi tipovi mogu dugo godina biti smatrani renomiranim stupom menad\u017eerske zajednice. \u0160to iz straha, \u0161to iz koristoljublja ali i svojevrsnog respekta, okru\u017eeni su mnogim ljudima koji ih podr\u017eavaju, \u010dak i u mobbingu konkurenta-\u017ertve.<\/p>\n

    <\/div>\n

    Savjeti za klijente i poslovne partnere konkurenta-zlostavlja\u010da<\/strong><\/p>\n

    \n
      \n
    1. \n

      Ne uzimajte svako ogovaranje potencijalnog klijenta zdravo za gotovo<\/p>\n

      Konkurenti-zlostavlja\u010di vrlo \u010desto imaju izuzetnu mo\u0107 i utjecaj na tr\u017ei\u0161tu. Agresivni su i nasilni u svojim nastojanjima da ocrne konkurenta-\u017ertvu i dobiju ono \u0161to \u017eele. Promislite dobro da li je istina ono \u0161to govore ili je pozadina osobno neprijateljstvo prema konkurentu. Iako vas oni ponekad znaju zasko\u010diti svojom agresijom i manipulacijom, nemojte pristati na sve njihove zahtjeve od prve. Dajte si vremena da promislite \u0161to vam takva osoba govori, bez obzira na njen utjecaj i mo\u0107 u dru\u0161tvu<\/p>\n<\/li>\n

    2. \n

      Postupci prema va\u0161em potencijalnom klijentu lako se mogu prebaciti i na vas<\/p>\n

      Ako mislite da se je najlak\u0161e pridru\u017eiti krdu sljedbenika u osudi konkurenta-\u017ertve, onda zapamtite da i vi lako mo\u017eete biti slijede\u0107a “koko\u0161 u koko\u0161injcu koju treba iskljucati na smrt”<\/span>. Objekt osvete lako se mijenja, osobito ako se usudite suprotstaviti ili imati svoj stav jednom kada ste pristali biti uz reaktivnog narcisoida. Pona\u0161anje koje oni protuma\u010de izdajom i prijevarom, ka\u017enjava se najdrasti\u010dnijim mjerama.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n

      Savjeti za konkurente-\u017ertve<\/strong><\/p>\n

      <\/div>\n

      Na \u017ealost, instant savjeti tipa “Draga Marta”<\/span>; ne poma\u017eu u ovim vrlo te\u0161kim i kompleksnim situacijama. U surovom poslovnom realitetu ovakvi ljudi su vrlo u\u010destala pojava, koja se vrlo \u010desto krije maskirana iza tr\u017ei\u0161ne utakmice.<\/p>\n

      \n
        \n
      1. \n

        Osvijestite \u0161to vam se doga\u0111a<\/p>\n

        Konkurencija na tr\u017ei\u0161tu normalna je pojava svakog tr\u017ei\u0161nog sistema. Me\u0111utim ako ste nai\u0161li na konkurenta koji sistematski poni\u017eava i ogovara nekog od va\u0161ih \u010dlanova organizacije (obi\u010dno direktora ili nekog istaknutijeg menad\u017eera), te uz to koristi svoju agresivnost i mo\u0107 kako bi vam preoteo klijente ili vas stavio u socijalnu izolaciju shvatite da to nema veze sa konkurentskom borbom nego \u010distim mobbingom.<\/p>\n<\/li>\n

      2. \n

        Pazite na podzemne igre<\/p>\n

        Konkurenti-zlostavlja\u010di su u svojoj naravi velike kukavice koji se nikada ili vrlo rijetko \u017eele konfrontirati sa vama izravno. Vi\u0161e u\u017eivaju u zakulisnoj igri u kojoj oni mogu dominirati i kontrolirati scenom. Ovakvi ljudi spremni su za sve, pa \u010dak i za tzv. industrijsku \u0161pijuna\u017eu ne bi li do\u0161li do ciljeva. Me\u0111utim, dovoljno su inteligentni za igre na granici utu\u017eivosti, \u0161to vas vrlo \u010desto dovodi u zakonsku nemogu\u0107nost da tra\u017eite satisfakciju na sudu. Isto tako morate zapamtiti da la\u017e koja se \u010desto ponavlja postaje istinom. \u010cim se otvori i najmanja mogu\u0107nost pravnog gonjenja, iskoristite je.<\/p>\n<\/li>\n

      3. \n

        Oslobodite se straha<\/p>\n

        Zlostavlja\u010di vrlo \u010desto znaju uliti strah u kosti svojim protivnicima. Mnogi od njihovih klijenata se zato i ne \u017eele sukobiti sa njima, jer \u017eele “mir u ku\u0107i”. Lak\u0161e je udovoljiti njihovim agresivnim nastupima nego ih odbiti, jer su izuzetno uporni u svojim zahtjevima. Me\u0111utim, iza zastra\u0161uju\u0107e maske i agresivnih ispada kriju se duboko nesigurne osobe. Bojati ih se zna\u010di dozvoliti im kontrolu nad vama i va\u0161im postupcima. Sa prestankom straha mo\u017eete bolje i iz vi\u0161e kuteva sagledati te osobe i shvatiti ih onakvima kakvima jesu \u2013 nevoljenima, nesigurnima i samima.<\/p>\n<\/li>\n

      4. \n

        Vje\u017ebajte strpljivost i pustite vrijeme da radi za vas<\/p>\n

        Sa vremenom i tr\u017ei\u0161te postaje umorno od takvih tipova. I iako vam se iz va\u0161eg kuta gledanja \u010dini da je to sve presporo, i klijenti postaju umorni od agresije i stalnog ogovaranja. Osim toga, zlostavlja\u010di u svojoj agresiji vrlo \u010desto nemaju mjere, tako da u klijentima izazivaju osje\u0107aj prirodnog otpora i ne\u017eelje za suradnjom.<\/p>\n<\/li>\n

      5. \n

        Upotrijebite gandhijevske metode<\/p>\n

        Lukav je bio taj Gandhi! Na najmo\u0107niju velesilu onog doba odgovorio je ne-napadanjem i mirnim otporom i tako ih odveo u smjeru u kojem oni nisu znali kako postupati. O svojim protivnicima govorio je sve najbolje \u010dak i kada su ih tukli i premla\u0107ivali na smrt. Me\u0111utim, pasivni otpor urodio je plodom. Zlostavlja\u010di su navikli ili da im se suprotstavite ili da budete \u017ertvom. Okrenite taktiku i prije\u0111ite u pasivni otpor, suzdr\u017eite se od vra\u0107anja istom mjerom a zlostavlja\u010deve suradnike hvalite na njihovoj stru\u010dnosti. Ovakva taktika pokazala se u praksi relativno dobrim na\u010dinom da ostatak tr\u017ei\u0161ta uvjerite u to tko je istinski zlostavlja\u010d u cijeloj pri\u010di. Ne spustiti se na njihov nivo donosi vam bodove tamo gdje najmanje o\u010dekujete!<\/p>\n<\/li>\n

      6. \n

        Stvarajte mre\u017eu vlastitih partnera i sa njima zapo\u010dinjite nove projekte<\/p>\n

        Iako vam se vrlo \u010desto \u010dini besmislenim uop\u0107e zapo\u010dinjati ne\u0161to \u0161to \u0107e vrlo vjerojatno procuriti do konkurenta zlostavlja\u010da ne odustajte od svojih projekata. Osmi\u0161ljavanje vlastitih projekata znak je da ste fokus sa zlostavlja\u010da stavili na svoje stvaranje. Pri tome budite pametni i ne iznosite ideje \u0161irem krugu ljudi dok ih niste dobrano “zacementirali” u realizaciji.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Iva je uspje\u0161na direktorica u jednoj informati\u010dkoj kompaniji. Svojom sposobno\u0161\u0107u i uporno\u0161\u0107u stvorila je, od nekad male kompanije uspje\u0161no srednje-veliko poduze\u0107e, sa brojnim klijentima i korisnicima. Prihodi su rasli nevjerojatnim dvoznamenkastim godi\u0161njim stopama, a Iva je i vi\u0161e puta nagra\u0111ivana strukovnim priznanjima.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[208,197,237,241,238,239,240],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}