{"id":204,"date":"2016-01-30T17:50:13","date_gmt":"2016-01-30T16:50:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=204"},"modified":"2016-02-02T12:55:00","modified_gmt":"2016-02-02T11:55:00","slug":"tri-osnovna-tipa-ljudske-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/tri-osnovna-tipa-ljudske-inteligencije\/","title":{"rendered":"Tri osnovna tipa ljudske inteligencije"},"content":{"rendered":"
\n

U svojoj knjizi “Vi\u0161estruke inteligencije” Howard Gardner razlikuje gotovo sedam razli\u010ditih oblika inteligencije. Me\u0111utim, zbog jednostavnijeg obja\u0161njenja mi \u0107emo predstaviti tri osnovna tipa ljudske inteligencije:<\/p>\n

1. Racionalna inteligencija (IQ)<\/strong><\/p>\n

Racionalna inteligencija predstavlja na\u0161e kognitivne kapacitete koji nam omogu\u0107uju da planiramo, rje\u0161avamo probleme, razmi\u0161ljamo apstraktno, razumijemo kompleksne ideje, u\u010dimo br\u017ee ili sporije kako iz knjiga (tzv. akademsko u\u010denje) tako i iz vlastitog te tu\u0111eg iskustva. Inteligencija je to koja nam dozvoljava dublje intelektualno razumijevanje na\u0161eg okru\u017eenja i mo\u017eemo je definirati re\u010denicom “Ja mislim”.<\/p>\n

Tako definirana racionalna inteligencija mjeri se tzv. testovima inteligencije koji odre\u0111uju na\u0161 koeficijent racionalne inteligencije (IQ). Psiholozi uvijek napominju kako su takvi testovi u tehni\u010dkom smislu vrlo pouzdani, ali isto tako nagla\u0161avaju kako oni ne mjere kreativnost, osobnost i ostale bitne razlike me\u0111u pojedincima, niti im je to namjera (barem ne bi trebala biti!)<\/p>\n

Tvorac prvog testa za mjerenje koeficijenta racionalne inteligencije je francuski psiholog Alfred Binet<\/a> koji je po\u010detkom 20. stolje\u0107a osmislio tzv. Binet-Simonov test inteligencije. Test se je provodio u \u0161kolama, a svrha mu je bila identificirati u\u010denike koji su trebali posebnu pa\u017enju u savladavanju \u0161kolskog programa. Daljnju razradu i sugestiju kako bi se nivo inteligencije trebao mjeriti kroz kvocijent inteligencije (IQ) dao je psiholog sa Stanforda, Lewis M. Terman<\/a>. Termanov test, koji je on nazvao Stanford-Binetova skala inteligencije jedna je od baza za moderne testove inteligencije.<\/p>\n

{jumi [knjige\/multiple_intelligences.js]}
\n
\n2. Emocionalna inteligencija (EQ)<\/strong><\/p>\n

Emocionalna inteligencije predstavlja sposobnost i vje\u0161tinu uo\u010davanja, prepoznavanja i \u201cupravljanja\u201d vlastitim i tu\u0111im emocijama. Kvocijent emocionalne inteligencije (EQ) predstavlja nadogradnju racionalnog kvocijenta inteligencije, zbog toga \u0161to nagla\u0161ava karakteristike na\u0161e emocionalne inteligencije, kao \u0161to su npr. sposobnost “\u010ditanja” tu\u0111ih emocija i kontroliranje vlastitih emocija u skladu sa time. Emocionalna inteligencija definirala bi se re\u010denicom “Ja osje\u0107am.<\/p>\n

Iako se u psihologiji utjecaj emocija na ljudsko pona\u0161anje prou\u010davao godinama, emocionalna inteligencija je postala hit 90-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kada je Daniel Goleman objavio svoj bestseller “Emocionalna inteligencija: za\u0161to mo\u017ee biti va\u017enija od racionalne inteligencije”. Golemanov model emocionalne inteligencije sastoji se od par bitnih komponenti:<\/p>\n

1.<\/strong> Samo-svijest \u2013 sposobnost \u201c\u010ditanja\u201d vlastitih emocija i spoznaja kakav utjecaj imaju na okolinu
\n2.<\/strong> Upravljanje sobom \u2013 kontroliranje emocija i adaptiranje prema promjenjivim okolnostima
\n3.<\/strong> Dru\u0161tvena svijest \u2013 sposobnost shva\u0107anja, osje\u0107anja i reagiranja na emocije drugih (empatija)
\n4.<\/strong> Upravljanje suodnosima – sposobnost inspiriranja i razvoja drugih ljudi i na\u010din na koji rije\u0161avamo konflikte, sposobnost timskog rada.<\/div>\n

Goleman je naglasio kako su ljudi ro\u0111eni sa odre\u0111enim nivoom emocionalne inteligencije koji im omogu\u0107uje njen daljnji razvoj.<\/p>\n

{jumi [knjige\/emotional_intelligence.js]}<\/p>\n

3. Duhovna inteligencija (SQ)<\/strong><\/p>\n

Duhovna inteligencija tre\u0107a je komponenta u cjelovitom promi\u0161ljanju o \u010dovjeku.
\nOna predstavlja ljudsku kognitivnu sposobnost dosezanja vi\u0161ih sfera duhovne svijesti, stvaranje smisla u \u017eivotu, suosje\u0107anje, kontemplaciju i refleksiju nad stvarima koje smo u\u010dinili te pronala\u017eenje onih koje jo\u0161 moramo u\u010diniti. Danah Zohar ka\u017ee da je to sposobnost pronala\u017eenja energije koja dolazi iz ne\u010dega \u0161to nadilazi ego, sebi\u010dnost i preokupiranost dnevnim brigama. Duhovna inteligencija definirala bi se re\u010denicom “Ja jesam”.<\/p>\n

{jumi [knjige\/spiritual_intelligence.js]}<\/p>\n

Neuropsiholozi i neurolozi naslu\u0107uju je ve\u0107 godinama, me\u0111utim tek krajem 21. stolje\u0107a provedeni su biolo\u0161ka ispitivanja ljudskog mozga koja su pokazala specifi\u010dne dijelove koji postaju aktivniji kada su ispitanici bili podvrgnuti duhovnim i religioznim sadr\u017eajima. Neuropsiholog Michael Persinger i neurolog V.J. Ramachandran razvili su koncept “Bo\u017eje to\u010dke” u mozgu. To je dio mozga koji funkcionira kao ugra\u0111eni duhovni centar a nalazi se u velikom mozgu. “Bo\u017eja to\u010dka”<\/a> ne zna\u010di i nu\u017eno postojanje duhovnog bi\u0107a, me\u0111utim ovakva i sli\u010dna istra\u017eivanja pokazala su kako u ljudima le\u017ei nukleus duhovnog razmi\u0161ljanja. Znanstvenici Mario Beauregard i Vincent Paquette pro\u0161le su godine nadopunili Persingerovo i Ramachandranova istra\u017eivanja, dokazuju\u0107i kako umjesto jednog dijela mozga koje nazivamo “Bo\u017eja to\u010dka” postoje brojni dijelovi mozga koji reagiraju na duhovna razmi\u0161ljanja ili tzv. “Bo\u017eja mre\u017ea”<\/a>.<\/p>\n

Istra\u017eivanja o duhovnom koeficijentu inteligencije do sada su do\u0161la do slijede\u0107ih zaklju\u010daka:<\/strong><\/p>\n

1.<\/strong> SQ predstavlja racionalni vi\u0161i nivo svjesnosti
\n2.<\/strong> SQ predstavlja potencijal duhovnog razvoja u svakome od nas
\n3.<\/strong> SQ predstavlja sposobnost intuitivnog uvi\u0111anja veza koje mo\u017eda na prvi pogled nisu opipljive i materijalno vidljive
\n4.<\/strong> SQ predstavlja sposobnost spoznaje fundamentalnih \u017eivotnih pitanja, npr. Tko sam ja?, Koja je moja uloga u ovom svijetu? i sl.
\n5.<\/strong> Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju kako je fiziolo\u0161ka organizacija mozga dizajnirana za proizvodnju duhovnih razmi\u0161ljanja.<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svojoj knjizi “Vi\u0161estruke inteligencije” Howard Gardner razlikuje gotovo sedam razli\u010ditih oblika inteligencije. Me\u0111utim, zbog jednostavnijeg obja\u0161njenja mi \u0107emo predstaviti tri osnovna tipa ljudske inteligencije:<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[248,250,247,246,249],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}