Kulturna inteligencija je koncept koji su razvili psiholozi Christopher Earley i Elaine Mosakowski i objavili 2004. godine u presti\u017enom \u010dasopisu Harvard Business Review. U svojoj osnovi bazira se na premisama kako kognitivne tako i emocionalne inteligencije, ali se u njenom testiranju daje naglasak na sposobnost adaptiranja, podno\u0161enja i uop\u0107e funkcioniranja u razli\u010ditim kulturama.<\/p>\n
<\/div>\n
Tri su razli\u010dita izvora kulturne inteligencije:<\/strong><\/p>\n<\/div>\n
\n
\n- Glava\/Kognitivne \t\tsposobnosti<\/span><\/strong> \u2013 predstavlja u\u010denje o razli\u010ditim obi\u010dajima, \t\tvjerovanjima, tabuima i ostalim odlikama razli\u010ditih nacionalnih, \t\torganizacijskih i profesionalnih kultura. <\/li>\n
- Tijelo\/Fizi\u010dke \t\tsposobnosti<\/span> <\/strong>\u2013 nije dovoljno samo razumjeti razli\u010dite kulture. \t\tDjela, geste i stavovi tijela moraju pokazati kako ste sposobni \t\trazumjeti i u\u0107i u njihov svijet. <\/li>\n
- Srce\/Emocije\/Motivacijske \t\tsposobnosti<\/span> <\/strong>\u2013 adaptiranje novim kulturama podrazumijeva uspone \t\ti padove. Osoba mora posjedovati dozu povjerenja u vlastite \t\tsposobnosti i dovoljno motivacije da ne odustane pri prvim kulturnim \t\tgafovima. <\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
<\/div>\n
Ljudi sa vi\u0161im kvocijentom kulturne inteligencije sposobniji su uklopiti se u razli\u010dite kulture, dok oni sa ni\u017eim kvocijentom kulturne inteligencije nemaju sposobnost prilagodbe drugim kulturama. Obi\u010dno takvi ljudi pate od sindroma “etnocentrizma”, tendencije da se druge kulture prosu\u0111uju prema standardima vlastite kulture, obi\u010dno pri tom vjeruju\u0107i kako je vlastita kultura superiornija od drugih kultura. Primjer toga je i pri\u010da Indre Nooyi, izvr\u0161ne direktorice korporacije Pepsi, koja se je na pregovorima u Kini susrela sa etnocentri\u010dno\u0161\u0107u ameri\u010dkih poslovnih partnera. U neformalnim razgovorima za ve\u010derom, na kojoj su obi\u010dno bili prisutni i kineski kolege, ameri\u010dki partneri su se npr. izrugivali njihovim hotelskim toaletima \u2013 \u010du\u010davcima. Iako su i kineski kolege prihvatili to kao \u0161alu, ipak ka\u017ee Nooyi, nije im bilo lako slu\u0161ati takve podrugljive stavove o vlastitoj kulturi.<\/p>\n
<\/div>\n
Kulturna inteligencija u poslovnom okru\u017eenju<\/strong><\/p>\n<\/div>\n
Globalni trendovi vrlo \u010desto donose rad u razli\u010ditim kulturama. Osim razli\u010ditih nacionalnih kultura i kompanije su u svojim aktivnostima postale miks razli\u010ditih kulturnih grupacija \u2013 od razli\u010ditih profesionalnih kultura, kao \u0161to su npr. in\u017eenjeri, financija\u0161i, prodajni menad\u017eeri do onih definiranih prema razli\u010ditom geografskom porijeklu zaposlenika. Trend je to koji nije samo prisutan u svijetu, ve\u0107 i kod nas. Mnogi Hrvati rade za strane poslodavce u Hrvatskoj, ili su zaposleni u nekom od hrvatskih predstavni\u0161tava \u0161irom svijeta. \u0160to je nacionalna kultura ” udaljenija” od na\u0161eg zapadnja\u010dkog vrijednosnog sustava, to je te\u017ee razumjeti i prilagoditi se njenim obi\u010dajima. Gafovi proiza\u0161li iz nerazumijevanja kulture mogu dovesti do gubitka poslovnih ugovora, ali i financijskih gubitaka nemjerljivih razmjera.<\/p>\n
<\/div>\n
Jedna od poznatih “poslovno misti\u010dnih” kultura je i ona u Japanu, u kojoj hijerarhija itekako ima veliku ulogu. Za zapadnjake je ponekad vrlo tesko nau\u010diti japanski jezik, jer on varira u intonaciji, naglasku i stavu tijela kojim se obra\u0107ate poslovnim ljudima istog, vi\u0161eg ili ni\u017eeg ranga. Procesi pregovaranja npr. zapo\u010dinju na izvr\u0161noj razini, nastavljaju se na razini srednjeg menad\u017ementa ali zbog kolektivisti\u010dke naravi japanske kulture, odluke \u0107e se donjeti na razini grupe umjesto pojedinca unutar organizacije.<\/p>\n
<\/div>\n
Jedan hrvatski biznismen je na primjer upozoren da svugdje u Japanu mora imati spremnu svoju podsjetnicu. “Ako nema\u0161 vizitku, ne postoji\u0161!”<\/span>, upozorio ga je drugi kolega. Isto tako morao je nau\u010diti protokol pokazivanja i uru\u010divanja podsjetnice. U Japanu, podsjetnica se daje sa dvije ruke. Ako poslovni partneri sjede za stolom, ona se mo\u017ee staviti ispred njih tako da se jasno vidi ime i pozicija u tvrtki. Zbog stroge hijerarhije unutar japanskih kompanija, vrlo je bitno da u pregovorima oni znaju na kojem je korporativnom nivou njihov pregovara\u010d, kako bi prilagodili svoj nastup i pri tome izbjegli mogu\u0107e pogre\u0161ke. Za na\u0161eg menad\u017eera to je bilo prili\u010dno \u010dudno jer je navikao sa svima u tvrtki razgovarati istom intonacijom, od direktora do sekretarice.<\/p>\n<\/div>\n
Pet bitnih kulturnih dimenzija<\/strong><\/p>\n<\/div>\n
Istra\u017eivanja me\u0111u razli\u010ditim kulturama predmet su istra\u017eiva\u010dkog interesa ve\u0107 dugi niz godina. Me\u0111utim, jedan od pionira na tom polju zasigurno je Geert Hofstede, koji je prvi sistematizirao odlike razli\u010ditih svjetskih kultura. Hofstede je podijelio kulture na pet razli\u010ditih dimenzija: individualizam\/kolektivizam, maskulinitet\/feminitet, izbjegavanje nesigurnosti, distanca mo\u0107i i dugoro\u010dna\/kratkoro\u010dna orijentacija.<\/p>\n
<\/div>\n
Dimenzija individualizma\/kolektivizma ozna\u010dava razliku izme\u0111u dru\u0161tava u kojima su spone izme\u0111u ljudi prili\u010dno labave. Od svakoga se o\u010dekuje da se brine sam za sebe ili za svoju najbli\u017eu obitelj. Za razliku od individualisti\u010dkih dru\u0161tava, kolektivisti\u010dka dru\u0161tva podrazumijevaju vrlo povezane odnose izme\u0111u ljudi, bilo da su rodbinski ili druga\u010dije vezani. To su kulture u kojima se potrebe pojedinca pot\u010dinjavaju potrebama grupe. Jedna od takvih izrazito kolektivisti\u010dkih zemalja je i Japan, u kojem su potrebe grupe iznad potreba samog pojedinca. Izrazito kolektivisti\u010dke zemlje nalaze se u Latinskoj Americi, Africi i Jugoisto\u010dnoj Aziji. \u017divot se odvija u \u0161irim obiteljima i briga za takvu \u0161iru zajednicu prisutna je tijekom cijelog \u017eivota. U takvim dru\u0161tvima npr. nepotizam pri zapo\u0161ljavanju je ne\u0161to \u0161to je uobi\u010dajeno i dapa\u010de, o\u010dekuje se. Oni uspje\u0161niji \u010dlanovi zajednice moraju se brinuti za dobrobit svoje \u0161ire obitelji.<\/p>\n
<\/div>\n
Za razliku od njih, SAD i Australija su zemlje izrazitog individualizma. Svaki pojedinac mora se pobrinuti sam za sebe i svoju naju\u017eu obitelj. Osobe se vrlo rano odvajaju od obitelji, a i u starosti se ne o\u010dekuje briga o starim \u010dlanovima obitelji, ne\u0161to \u0161to je u kolektivisti\u010dkim zemljama gotovo uobi\u010dajeno pravilo.<\/p>\n
<\/div>\n
Maskulinitet i feminitet razlikuje dru\u0161tva prema jasnim razlikama izme\u0111u uloga spolova. Izrazito maskuline kulture, kao \u0161to je npr. Japan, imaju jasne distinkcije izme\u0111u uloga \u017eena i mu\u0161karaca u dru\u0161tvu. Mu\u0161karci moraju biti asertivni, \u010dvrsti i fokusirani na materijalno bogatstvo, dok se od \u017eena o\u010dekuje skromnost, nje\u017enost i briga o kvaliteti \u017eivota. U kulturama sa odlikama feminiteta, uloge mu\u0161karaca i \u017eena nisu tako jasno nagla\u0161ene. I od mu\u0161karaca i od \u017eena se o\u010dekuju da budu nje\u017eni, osje\u0107ajni i fokusirani vi\u0161e na kvalitetu nego na kvantitetu \u017eivota. Primjer takvo dru\u0161tva je npr. \u0160vedska.<\/p>\n
<\/div>\n
Izbjegavanje nesigurnosti je kulturna dimenzija koja ozna\u010dava toleranciju prema nesigurnim i riskantnim \u017eivotnim situacijama. Kulture nesklone nesigurnosti povode se prema pravilima i pri\u017eeljkuju strukturu i red. Zaposlenici vrlo dugo ostaju kod jednog poslodavca, a u zemljama kao \u0161to je Japan, ve\u0107ina zaposlenika cijelog \u017eivota radi samo za jednu tvrtku. SAD je jedna od zemalja \u010diji stanovnici bolje toleriraju nesigurnost i svojevrsno \u017eivotno hazarderstvo. Radi boljeg \u017eivota skloniji su \u010destoj promjeni kako posla tako i \u017eivotnog prostora.<\/p>\n
<\/div>\n
Distanca mo\u0107i predstavlja granicu tolerancije onih manje mo\u0107nih grupa u dru\u0161tvu prema velikim razlikama u nivoima mo\u0107i, obi\u010dno povezanih sa velikim razlikama izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih. Visoka tolerancija spram nejednakosti u dru\u0161tvu karakteristi\u010dna je za zemlje Latinske Amerike i arapskog potkontinenta. U takvim zemljama obi\u010dno postoji neka vrsta politi\u010dke i ekonomske represije, a osobito zemlje Latinske Amerike su jedne od onih u kojima su najve\u0107e razlike izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih. Prema podacima razvojnih ekonomista, najbogatijih 20% populacije u zemljama Latinske Amerike kao \u0161to je npr. Brazil ili Ekvador, posjeduju 60% ukupnog bogatstva, dok najsiroma\u0161nijih 20% posjeduje i zara\u0111uje tek 5-6%. Najni\u017eu toleranciju spram nejednakosti u dru\u0161tvu imaju Skandinavske zemlje, Norve\u0161ka, Danska, \u0160vedska i Finska, gdje je ukupno dru\u0161tveno bogatstvo ravnomjernije raspore\u0111eno.<\/p>\n
<\/div>\n
Dugoro\u010dna i kratkoro\u010dna orijentacija bitna je razlika izme\u0111u brze zapadnja\u010dke i “spore” isto\u010dnja\u010dke kulture. Kulture orijentirane na dugoro\u010dnost cijene odlu\u010dnost i neposustajanje te dugoro\u010dne napore koji dovode do uspjeha. Za razliku od njih, kulture orijentirane na sada i ovdje, tj. na kratki rok \u017eele rezultate vrlo brzo i ne razmi\u0161ljaju o dalekoj budu\u0107nosti. Vidljivo je to i kod ve\u0107ine zapadnja\u010dkih kompanija okrenutih ka kratkoro\u010dnoj maksimizaciji profita koja vrlo \u010desto ide nau\u0161trb okoli\u0161u ili ostalim \u010dlanovima dru\u0161tva.<\/p>\n
<\/div>\n
Hrvatska je u posljednjih petnaestak godina do\u017eivjela svojevrsni kulturni \u0161ok u kojem su se mnoge vrijednosti promijenile. Postali smo vi\u0161e individualisti\u010dka kultura, za razliku od kolektivisti\u010dke 80-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Od srednje feminitetne kulture postali smo prili\u010dno maskulina kultura, kratkoro\u010dno orijentirana i sa poprili\u010dnom tolerancijom prema dru\u0161tvenim nejednakostima mo\u0107i i dohotka. Uz to, realitet nesigurnosti zaposlenja, mijenja polako i stavove o prihva\u0107anju nesigurnosti. Mnogi Hrvati u potrazi za poslom prisiljeni su mijenjati mjesto boravaka, kako unutar Hrvatske, tako i izvan njenih granica.<\/p>\n
<\/div>\n
Iz svega mo\u017eemo samo zaklju\u010diti kako u globalnim promjenama koje su zahvatile i Hrvatsku, poznavanje i prilagodba razli\u010ditim kulturama postaju jedna od bitnih odlika zaposlenika 21. stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
objavljeno i na www.posao.hr\u010culi ste za kvocijent inteligencije, ili noviji kvocijent emocionalne inteligencije. Najnoviji uradak organizacijskih psihologa donio nam je i kvocijent kulturne inteligencije \u2013 sposobnost adaptiranja na razli\u010dite nacionalne, organizacijske i ostale profesionalne kulture, bilo u zemlji ili inozemstvu.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[265,264,22,262,266,236,263],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=196"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}