\n
\n
![\"kyosei_japanese_clanak_slika\"](\"https:\/\/www.svanconsulting.com\/svanconsulting_files_wp\/slike\/clanci_slike\/kyosei_japanese_clanak_slika.jpg\")
Interesantno je primijetiti kako su povijesna pravila odgovornog poslovnog pona\u0161anja vrlo \u010desto bila produkt religioznih mislioca onoga doba, te su religiozne zasade i\u0161le u korak sa obavljanjem trgovine. Jedan od takvih primjera je i Japan, koji je u 16. stolje\u0107u bio jedna od najve\u0107ih trgova\u010dkih sila u Aziji. Japanski trgovci putovali su u zemlje kao \u0161to su Kina, Indonezija, Filipini i Tajland a japanske luke bile su \u017eivopisna popri\u0161ta onda\u0161nje me\u0111unarodne trgovine. Upravo tada javila se i potreba za eti\u010dkim normama odgovornog pona\u0161anja u trgovini. Po\u010detkom 17. stolje\u0107a me\u0111unarodni je trgovac iz onda\u0161nje ugledne ku\u0107e Suminokura zvan Soan, smatrao kako njegov obiteljski biznis treba pravila dobrog pona\u0161anja ili takozvana \u00abku\u0107na pravila\u00bb. Za pomo\u0107 se obratio cijenjenom konfucijanskom u\u010ditelju Seiki Fujiwari te je tako nastao zakonik zvan Shuchu Kiyaku. Iako je u onda\u0161njem Japanu svaka ugledna ku\u0107a imala svojeg duhovnika koji je za njih sastavljao \u00abku\u0107na pravila\u00bb, upravo je Shuchu Kiyaku postao ishodi\u0161te moderne korporativne filozofije zvane Kyosei. Raditi zajedno za dobrobit svih.<\/strong>\nIako smo na stranicama Poslovnog savjetnika ve\u0107 predstavili ovu korporativnu filozofiju, nije naodmet ponoviti njene bitne odrednice. Kyosei je filozofija koju je u Japanu ali i na me\u0111unarodnoj sceni popularizirao biv\u0161i izvr\u0161ni direktor multinacionalne kompanije Canon, Ryuzaburo Kaku. Sama rije\u010d izvedena je iz dva japanska znaka \u00abkyo\u00bb \u2013 raditi zajedno i \u00absei\u00bb \u2013 \u017eivot, a Kaku ju je uobli\u010dio u frazu \u00abraditi zajedno za dobrobit svih\u00bb.Filozofija Kyosei u svakoj tvrtki provodi se u pet faza, a nu\u017eni preduvjet su pozitivni financijski rezultati. Ako je kompanija u gubicima bolje je i ne po\u010dinjati hodati putem Kyosei-a. U prvoj fazi kompanija je orijentirana na kratkoro\u010dnu maksimizaciju profita i ubiranje tr\u017ei\u0161nog kola\u010da. Jedini njen doprinos \u0161iroj zajednici je zapo\u0161ljavanje ljudi i proizvodnja dobara. Po\u0161to je profit jedini Bog, \u010desto se doga\u0111a da se prema zaposlenicima pona\u0161a kao zamjenjivoj robi. Otkazi su vrlo \u010dest na\u010din smanjivanja tro\u0161kova, a menad\u017eerska elita uljuljkana je u milijunske iznose koje dobiva. U drugoj fazi zaposlenici postaju suradnici, jer su i poslodavci svjesni kako su svi u istom brodu te bi trebali veslati u istom pravcu. U ovoj fazi vizija i misija osmi\u0161ljene su i prezentirane svakom zaposleniku, koji to\u010dno zna koji su njegovi\/njezini zadaci i kako se uklapaju u \u00abve\u0107u sliku\u00bb. Va\u017enom postaje motivacija zaposlenika, njihova pripadnost tvrtki te se ula\u017ee u njihov razvoj. No, u ovoj fazi tvrtka je okrenuta prema unutra, i toliko ne mari za vanjske sudionike va\u017ene za njen opstanak. U tre\u0107oj fazi zapo\u010dinje suradnja sa vanjskim faktorima, prije svega dobavlja\u010dima i kupcima. Dobavlja\u010dima se poma\u017ee u tehnolo\u0161kom napretku i dosezanju kvalitetne proizvodnje, sa konkurencijom se stvaraju \u00abjoint venture\u00bb pothvati, a kupci se tretiraju sa po\u0161tovanjem. U ovoj fazi kompanije znaju da plima podi\u017ee sve brodove, te da moraju zajedno raditi kako bi mogli i individualno napredovati. Uz to, tvrtka je odgovorni \u010dlan lokalne zajednice, te isto tako ula\u017ee napore u suradnju sa njom. U \u010detvrtoj fazi, va\u017enoj za multinacionalne kompanije, zapo\u010dinje faza globalnog aktivizma, u kojoj tvrtke rje\u0161avaju globalne ekolo\u0161ke i trgovinske probleme koje njihova mati\u010dna zemlja ima sa ostatkom svijeta. Peta faza je ona u kojoj vlade raznih zemalja postaju Kyosei partneri, a multinacionalne kompanije koriste svoj utjecaj kako bi rije\u0161ili globalne probleme, na primjer dje\u010djeg rada, modernog ropstva, korupcije i sli\u010dnog.Kyosei je u Canonu razra\u0111en u pravila dru\u0161tveno odgovornog pona\u0161anja, a kao takva ova je filozofija postala i upori\u0161te svjetski poznate organizacije Caux Round Table, koja se bavi promicanjem duboko odgovornog liderstva.<\/p>\n
Shuchu Kiyaku \u2013 originalni zakonik<\/strong> \u00abTrgovina mora biti na korist obiju strana. Ne smijemo zara\u0111ivati na \u0161tetu svojih trgovinskih partnera. Ako ne dijelimo profit sa svojim trgovinskim partnerima, mo\u017eemo dugoro\u010dno izgubiti poslovne prilike. Profiti \u0107e rasti dok god ih dijelimo sa na\u0161im trgovinskim partnerima. Ina\u010de \u0107e po\u010deti opadati. Ono \u0161to se naziva profit je to \u0161to se dobiva kroz pravi\u010dno pona\u0161anje. Zato \u0107e trgovci koji \u017eele zaraditi na brzinu dobiti manji povrat nego oni trgovci koji dugoro\u010dno \u017eele stvoriti profit.\u00bb<\/p>\n \u00abIako Japan i strane zemlje imaju razli\u010dite jezike i kulture, principi koje nam je zadalo Nebo trebaju biti isti. Ne mo\u017eemo opravdati prijevaru i prezir prema stranim trgovinskim partnerima fokusiraju\u0107i se na te razlike i ne uva\u017eavaju\u0107i sli\u010dnosti. \u010cak i ako na\u0161i partneri ne znaju za principe Neba, ne mo\u017eemo tolerirati na\u0161e neznanje spram njih. \u010cak i delfini cijene po\u0161tenje i galebovi manifestiraju put Neba. Nebo ne\u0107e tolerirati prijevaru i zato ne smijemo ne\u010dasno koristiti na\u0161e manire i obi\u010daje. Kada imamo priliku upoznati gospodina od vrlina iz druge zemlje moramo ga po\u0161tovati kao da nam je otac ili u\u010ditelj. Trebamo od njega nau\u010diti \u0161to raditi a \u0161to ne raditi, po\u0161tuju\u0107i manire i obi\u010daje njegove zemlje, te ih i sami prakticirati.\u00bb<\/p>\n \u00abSva \u017eiva bi\u0107a izme\u0111u Neba i Zemlje dijele iste \u017eivotne prilike i isto srce. Jo\u0161 vi\u0161e to dijele ljudi iste zemlje i oni koji rade na istom brodu. Na\u0161a je du\u017enost spasiti one u nevolji. Ne smijemo tra\u017eiti spas samo za sebe.\u00bb<\/p>\n Ove jednostavne misli, izre\u010dene u par re\u010denica, predstavljaju univerzalna pravila odgovornog poslovanja. Bez obzira na zemlju, rasu, kulturu ali i hijerarhijski status u tvrtki, mi smo prije svega ljudi. Svaka daljnja uloga koju obavljamo u \u017eivotu, bilo da smo lideri, menad\u017eeri, roditelji, prijatelji, proizlazi iz onoga \u0161to smo u svojoj dubini \u2013 ljudska bi\u0107a koja \u017eele biti sretna i ne \u017eele patiti. Vrlina a ne profit trebali bi biti cilj superiornog ljudskog bi\u0107a, a u poslovanju bi se trebala na\u0107i \u00abzlatna sredina\u00bb izme\u0111u promicanja vlastitog interesa i altruizma, te izme\u0111u bezglavog riskiranja i izbjegavanja rizika pod svaku cijenu. Zlatna sredina ozna\u010dava isto tako ono staro poznato pravilo \u2013 pona\u0161aj se prema drugima kao \u0161to \u017eeli\u0161 da se drugi pona\u0161aju prema tebi.<\/p>\n Otac moderne ekonomije<\/strong> Iako je \u0161ogun Ieyasu Tokegawa samo nekoliko desetlje\u0107a nakon objave ovog va\u017enog trgovinskog zakonika, zatvorio japanske granice i onemogu\u0107io me\u0111unarodnu trgovinu, ipak su ova jednostavna pravila do\u017eivjela svoj novi procvat u modernom dobu. Kao \u0161to je i njegov tvorac nalo\u017eio, ovo djelo nije samo za intelektualnu razbibrigu nego prema njemu treba \u017eivjeti i raditi, jer \u00abstrah je utabati putove izme\u0111u napasti po\u017eude i pohlepe\u00bb.<\/p>\n
\nDo sada je Shuchu Kiyaku postojao na japanskom jeziku a prijevodi na engleski mogli su se u fragmentima prona\u0107i u internim dokumentima japanskih tvrtki. No, znanstvenici Calvin Boardman i Hideaki Kiyosho Kato dali su si truda i preveli ga sa staro-japanskog na engleski jezik. U nastavku donosimo par pravila iz ovog zakonika, objavljenih u presti\u017enom \u010dasopisu Journal of Business Ethics.<\/p>\n
\nInteresantno je mo\u017eda za usporedbu primijetiti kako je kojih stotinjak godina kasnije, na Zapadu osvanulo djelo Adama Smitha \u00abIstra\u017eivanje prirode i uzroka bogatstva naroda\u00bb. Djelo je to koje je obilje\u017eilo modernu ekonomiju a u kojem se mo\u017ee na\u0107i onaj poznati citat:
\n\u00abNije zbog dobrote mesara, pivara i kuhara \u0161to mi mo\u017eemo o\u010dekivati na\u0161u ve\u010deru nego se to ti\u010de njihovog vlastitog interesa. Mi se ne pozivamo na njihovu humanost nego na njihovo samoljublje (eng. self-love).\u00bb Time je na Zapadu zapo\u010deo trend maksimizacije vlastitog interesa i profita, te gledanje na ekonomskog \u010dimbenika kao osobu bez emocija, sa strogim po\u0161tivanjem racionalosti u poslovanju. Stru\u010dnjaci se danas sla\u017eu da se je ovo djelo trebalo \u010ditati uz Smithov moralni priru\u010dnik \u00abTeorija moralnih osje\u0107aja\u00bb, no igrom sudbine ova je knjiga objavljena nekoliko godina nakon prvotne uspje\u0161nice \u00abBogatstva naroda\u00bb. Mo\u017eda da smo moralni priru\u010dnik dobili prije, i zapadnja\u010dka ekonomija mogla bi se pohvaliti svojom verzijom Shuchu Kiyaku-a.<\/p>\n