{"id":170,"date":"2016-01-30T17:30:36","date_gmt":"2016-01-30T16:30:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=170"},"modified":"2016-02-02T15:01:15","modified_gmt":"2016-02-02T14:01:15","slug":"u-krizi-opada-i-samopouzdanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/u-krizi-opada-i-samopouzdanje\/","title":{"rendered":"U krizi opada i samopouzdanje"},"content":{"rendered":"
Samopouzdanje je jedna od onih komponenti koje se nagla\u0161avaju kao vrlo va\u017ene za svakog lidera. No, ono je i varljivo ali i prevrtljivo, pokazuju\u0107i kompleksnost na\u0161eg uma u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama.<\/strong>
\n
\n
Samopouzdanje je jedna od onih karakteristika koje, istra\u017eivanja pokazuju, o\u010dekujemo od lidera. \u017delimo da lider sa samopouzdanjem donosi odluke i stoji iza njih, ma kako dobre ili lo\u0161e one bile. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eivanja pokazuju kako \u0107e se lideri prije nagraditi za dosljedno i samopouzdano provo\u0111enje ciljeva ma kako oni bili pogre\u0161ni, nego odustajanje od njih. Rosabeth Moss Kanter, jedna od najutjecajnijih stru\u010dnjakinja iz podru\u010dja organizacijskog odlu\u010divanja, ovih je dana na svojem blogu<\/a> \u010dak poru\u010dila i liderima da bi trebali nau\u010diti izgovarati dvije rije\u010di: \u00abPogrije\u0161io\/la sam!\u00bb. To su za njih najte\u017ee, ali u ovim situacijama i najva\u017enije rije\u010di koje bi trebali nau\u010diti izre\u0107i i stajati iza njih. <\/p>\n

Istra\u017eivanja o samopouzdanju<\/strong><\/p>\n

Organizacijsko odlu\u010divanje disciplina je koja je prou\u010davala samopouzdanje u razli\u010ditim kontekstima. Tako je na primjer primije\u0107eno da ljudi obi\u010dno pokazuju preveliko samopouzdanje kada raspravljaju o podru\u010djima u kojima nemaju iskustva. To je isto tako osobito vidljivo kada ispitanici odgovaraju na te\u0161ka pitanja o kojima ne znaju ni\u0161ta (sjetimo se samo legendarnih izjava missica izre\u010denih \u0161irom svijeta). U provedenim eksperimentima, osobe koje su bile eksperti iz ispitivanih podru\u010dja tipi\u010dno nisu pokazivali preveliko samopouzdanje, \u0161tovi\u0161e, njega im je \u010dak i nedostajalo. <\/p>\n

Samopouzdanje je testirano i u grupnom kontekstu, kroz fenomen dru\u0161tvenog potpomaganja koji pokazuje kako prisutnost drugih ljudi utje\u010de na obavljanje djelatnosti pojedinca u odnosu na situaciju kada je obavlja sam. Pokazalo se kako je obavljanje jednostavnih, dobro nau\u010denih radnji obi\u010dno postajalo jo\u0161 bolje u prisutnosti drugih ljudi, dok je obavljanje kompleksnih i slabo poznatih radnji obi\u010dno postajalo jo\u0161 gore u prisutnosti drugih ljudi. <\/p>\n

Ispitivanje o samopouzdanju ra\u0111eno je i u dvama kontrastnim vremenima \u2013 ekonomskom procvatu i ekonomskoj recesiji. <\/p>\n

U dobrim vremenima, istra\u017eivanje je pokazalo kako je samopouzdanja napretek. Kada prodaja ide dobro, poduzetni\u0161tvo cvate, likvidnost je u zadanim okvirima, inovacije pr\u0161te, i menad\u017eeri pucaju od samopouzdanja. \u0160tovi\u0161e, \u010dak se doga\u0111a i pretjerano samopouzdanje uz iluziju neranjivosti i nepogre\u0161ivosti, \u0161to kada bi malo bolje sagledali situaciju, nije bazirano na realnosti nego na na\u0161oj osobnoj subjektivnoj pogre\u0161ci. Jedan od razloga mo\u017ee se na\u0107i i u kognitivnoj pogre\u0161ci zvanoj \u00abusidrenje i prilagodba\u00bb, koja nam govori da ljudi vr\u0161e procjene po\u010dev\u0161i od neke po\u010detne vrijednosti (sidra) i prilago\u0111avaju je da bi do\u0161li do kona\u010dne vrijednosti. Na\u0161e iskustvo nam govori da je u dono\u0161enju odluka bolje po\u010deti od neke vrijednosti nego od ni\u010dega. Takva po\u010detna vrijednost ili sidro, ima veliku ulogu u procesu dono\u0161enja odluka.<\/p>\n

U dobrim vremenima na\u0161e \u00absidro\u00bb postaju situacije oko nas i kolege iz poslovnog okru\u017eja. Skloniji smo riskantnom pona\u0161anju, kao \u0161to je na primjer ulazak u kredite ili investiranje u rizi\u010dne pothvate. U poslovnim planovima navodimo nerealne stope rasta, \u010desto si ne ostavljaju\u0107i prostora za neuspjeh ili podba\u010daj. <\/p>\n

Uz samopouzdanje javlja se i takozvani nerealisti\u010dni optimizam \u0161to je pogre\u0161ka u odlu\u010divanju prema kojoj se ljudi pona\u0161aju kao da \u0107e njihova budu\u0107nost biti bolja, svjetlija, prosperitetnija nego u ostalih ljudi. Primjerice, studenti smatraju da su im ve\u0107e \u0161anse da diplomiraju kao najbolji studenti, dobiju bolje poslove i ve\u0107e pla\u0107e nego njihovi kolege.<\/p>\n

Takav nerealisti\u010dni optimizam mo\u017ee dovesti do odbijanja ponuda za posao, koje nam se subjektivno \u010dine kao nedostatne ili nedovoljno dobre za nas, no vrijeme nam kasnije poka\u017ee kako smo realno izgubili dugoro\u010dno dobru mogu\u0107nost. <\/p>\n

Tako je i jedan hrvatski poduzetnik u podru\u010dju elektronike odbio narud\u017ebu za izradu jednostavnog elektroni\u010dkog ure\u0111aja, misle\u0107i da je to podcjenjivanje njegovih kapaciteta jer je izgledalo prejednostavno. Kasnije je shvatio da je takav jednostavan ure\u0111aj bio jedan od najprofitabilnijih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu. Osim toga, izgubio je mnogo potencijalno velikih narud\u017ebi kroz godine od tog istog naru\u010ditelja.<\/p>\n

Situacija je druga\u010dija u vremenima krize, kakvima se nalazimo sada. Sa svih strana nas obasipaju vijesti o gubicima tisu\u0107a radnih mjesta, padu potro\u0161nje, BDP-a, izvoza ali i uvoza. Krediti su gotovo nedostupni, a ono malo \u0161to je bilo na tr\u017ei\u0161tu uzela je dr\u017eava za podmirenje svojih dugova. Vlada neizvjesnost i strah, za radno mjesto, za budu\u0107nost sebe i svoje djece. Optimizam i samopouzdanje menad\u017eera je u naglom padu, no iako situacija nije laka, ba\u0161 zbog kognitivne pogre\u0161ke usidrenja, na\u0161 mozak \u0107e je protuma\u010diti i te\u017eom nego \u0161to ona zaista je. <\/p>\n

Upravo u ovim situacijama, navode stru\u010dnjaci iz podru\u010dja organizacijskog odlu\u010divanja, menad\u017eeri moraju biti trezveni ali i hrabri. Mi bismo rekli da je ovo vrijeme za inovativnost pre\u017eivljavanja koja \u0107e odgovoriti na pitanja kao \u0161to su \u2013 Kako iskoristiti postoje\u0107e resurse na druga\u010diji na\u010din? Kako plasirati proizvode na druga tr\u017ei\u0161ta, o kojima mo\u017eda nikada i nismo razmi\u0161ljali? Kako prona\u0107i jeftine tehnologije koje \u0107e mi smanjiti tro\u0161kove? Inovativnost u ovim vremenima je isto tako u\u010diniti ne\u0161to druga\u010dije od poslovnog krda. <\/p>\n

Povijest nam pokazuje kako su mnoge dana\u0161nje multinacionalne kompanije upravo u vrijeme krize ulagale u nove tehnologije, pripajale nove kompanije i ulagale na nova tr\u017ei\u0161ta. Znaju\u0107i kako je sve promjenjivo, ove kompanije znale su da iza ki\u0161e zaista dolazi sunce, te su se za tu fazu itekako pripremile, nau\u0161trb kritikama ve\u0107ine iz svoje poslovne okoline. <\/p>\n

Prirodni zakon statistike koji prkosi uvrije\u017eenim poslovnim pravilima konstantnog rasta (ili u ovom slu\u010daju pada) govori nam da se sve ekstremne vrijednosti u prirodu na kraju vra\u0107aju na svoju prosje\u010dnu vrijednost. Iako nam taj prirodni zakon mo\u017eda ne odgovara u vremenima rasta, zasigurno nam mo\u017ee poslu\u017eiti kao utjeha u ovim vremenima pada.<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samopouzdanje je jedna od onih komponenti koje se nagla\u0161avaju kao vrlo va\u017ene za svakog lidera. No, ono je i varljivo ali i prevrtljivo, pokazuju\u0107i kompleksnost na\u0161eg uma u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[35,108,294,184,293],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=170"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}