{"id":168,"date":"2016-01-30T17:29:59","date_gmt":"2016-01-30T16:29:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=168"},"modified":"2016-02-02T15:03:03","modified_gmt":"2016-02-02T14:03:03","slug":"humanisticka-ekonomija-ekonomija-21-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/humanisticka-ekonomija-ekonomija-21-stoljeca\/","title":{"rendered":"Humanisti\u010dka ekonomija \u2013 ekonomija 21. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"
(objavljeno u \u010dasopisu Poslovni savjetnik, sije\u010danj 2008)<\/span><\/p>\n

Davne 1776. godine Adam Smith u svojem djelu \u00abIstra\u017eivanje prirode i uzroka bogatstva naroda\u00bb napisao je svoje legendarne rije\u010di: “Nije zbog dobrote mesara, pivara i kuhara \u0161to mi mo\u017eemo o\u010dekivati na\u0161u ve\u010deru nego se to ti\u010de njihovog vlastitog interesa. Mi se ne pozivamo na njihovu humanost nego na samoljublje (eng. self-love). Ozna\u010dilo je to znanstveni po\u010detak misli o homo oeconomicusu, kao nekome tko \u0107e se u ostvarenju svojih ciljeva voditi isklju\u010divo vlastitim interesom, maksimizacijom profita i savr\u0161enom racionalno\u0161\u0107u. I dan danas takvim idejama u\u010de se srednjo\u0161kolci, studenti i ostali budu\u0107i ekonomisti. <\/strong>
\n<\/p>\n

U poslovnom svijetu cilj je samo maksimizacija profita i zadovoljenje vlastitog interesa. U njemu nema mjesta emocijama, nego samo hladnoj racionalnoj logici brojeva. Jo\u0161 jedan veliki ekonomist, John Maynard Keynes je tijekom velike ekonomske depresije 1930-tih godina, razmi\u0161ljao o svijetu koji ostavljamo budu\u0107im pokoljenjima. Pri tome je rekao kako nije nedosti\u017eno jednog dana da ve\u0107ina ljudi bude dobrostoje\u0107a, ali da barem jo\u0161 stotinjak godina moramo ostaviti eti\u010dke principe po strani i voditi se u na\u0161im ekonomskim odlukama pohlepom, oprezom i lihvarstvom.<\/p>\n

I mo\u017eda je bio i u pravu, jer dana\u0161nja \u00abmainstream\u00bb ekonomija jo\u0161 uvijek je u mnogome orijentirana kratkoro\u010dnom namicanju profita i ostvarenju vlastitog interesa prije svega, a ponekad i po cijenu interesa drugih oko sebe. <\/p>\n

Humanisti\u010dka ekonomija \u2013 promjena ekonomske paradigme<\/strong><\/p>\n

Norve\u0161ka znanstvenica Irene Nygaardsvik napravila je istra\u017eivanje na uzorku norve\u0161kih kompanija koje su predvodnice onoga \u0161to se naziva humanisti\u010dka ekonomija. <\/p>\n

Za razliku od \u00abtradicionalnih\u00bb kompanija, humanisti\u010dke orijentirane kompanije dizajnirane su kako bi obogatili \u017eivote vlasnika, zaposlenika, kupaca, dobavlja\u010da, globalne zajednice i vrlo su ekolo\u0161ki osvije\u0161tene. Vlasnici takvih kompanija zapravo su ponosni na svoju razli\u010ditost, navode\u0107i kako je ekonomsko stvaranje dio njihovog cjelokupnog stvaranja u \u017eivotu. Po\u0161to je svrha \u017eivota biti ispunjen vrijednostima koje nadilaze puko namicanje novca, tako je i uloga poslovnog lidera podre\u0111ena tome \u2013 pronala\u017eenju i iskazivanju sebe i svojih vrijednosnih stavova. Iako sve ovo zvu\u010di jako ezoteri\u010dno i neprakti\u010dno, kompanije koje su predvodnice humanisti\u010dke ekonomije izgra\u0111ene su na izuzetno solidnim financijskim principima i dapa\u010de, posluju vrlo pozitivno. <\/p>\n

Jedna od vode\u0107ih norve\u0161kih tekstilnih kompanija \u00abOleana\u00bb tipi\u010dni je primjer kompanije novog kova. Njeni vlasnici zapo\u010deli su svoje karijere u drugim norve\u0161kim tekstilnim tvrtkama, ali \u017eeljeli su stvoriti tvrtku u kojoj bi prije svega imali mogu\u0107nost slobodnog odlu\u010divanja. Iako su formirani kao dioni\u010dko dru\u0161tvo, ono \u0161to su \u017eeljeli je da ne postanu roba koja \u0107e prelaziti iz ruku u ruke razli\u010ditih investitora, kao narodna pjesma. Cilj je bio usre\u0107iti svoj \u017eivot ne kroz puko namicanje novaca, nego kroz stvaranje koje \u0107e donositi pozitivne rezultate, ali i biti projekcija vrijednosti osniva\u010da. Tako se na primjer nisu \u017eeljeli povesti za krdom i preseliti proizvodnju u Kinu. Kao dio lokalne zajednice svjesni su zna\u010daja koji njihova tvrtka ima za lokalno stanovni\u0161tvo. Iako su tro\u0161kovi proizvodnje u Norve\u0161koj jedni od najvi\u0161ih u svijetu, Oleana posluje izuzetno pozitivno. Pri tome 40% profita dijele sa svojim zaposlenicima koji su jedni od najproduktivnijih u tekstilnoj bran\u0161i, a Oleana je jedna od financijski najbolje stoje\u0107ih tvrtki. Vlasnici Oleane shvatili su da dare\u017eljivost prema zaposlenicima i stvaranje smislenog posla donosi mnogostruko ve\u0107u dobit i njima samima. Zbog orijentiranosti prema dugoro\u010dnim ciljevima prije nekog vremena su otkupili paket dionica od investitora koji su razmi\u0161ljali pre-kratkoro\u010dno i ko\u010dili ih u ostvarenju njihovih projekata. <\/p>\n

Irene Nygaardsvik navodi jo\u0161 uspje\u0161nih primjera manjih i srednje velikih poduze\u0107a u razli\u010ditim sektorima koje druga\u010dijim pristupom pokazuju kako je mogu\u0107e ne prodati du\u0161u vragu kako bi se ostvarilo financijske ciljeve. Iako je tradicionalno ekonomsko razmi\u0161ljanje i dalje dominantna paradigma globalne ekonomije, vrijedno je spomenuti kako uporna poslovna manjina u svijetu radi male korake kako bi u\u010dinila svijet boljim mjestom za sve nas. <\/p>\n

Razlike izme\u0111u tradicionalne i humanisti\u010dke ekonomije <\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Pretpostavke<\/p>\n<\/td>\nTradicionalna ekonomija<\/p>\n<\/td>\nHumanisti\u010dka ekonomija<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
O poslovanju<\/p>\n<\/td>\nSvrha je maksimizacija profita <\/p>\n

Organizacije su ma\u0161inerija koja mora biti \u0161to efikasnija i stvoriti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e outputa sa \u0161to je manje mogu\u0107e inputa <\/p>\n

Kanibalisti\u010dka zamka nezaistne pohlepe – vlasnici \u017eele \u0161to vi\u0161e za sebe uz \u0161to manje davanja drugima. Takav stav izaziva otpor u zaposlenicima koji rade \u0161to je manje mogu\u0107e za vrijednost koju dobivaju. <\/p>\n<\/td>\n

Svha poslovanja je oboga\u0107ivanje \u017eivota, osloba\u0111anje kreativnih snaga kako bi se:<\/p>\n

1. stvorila vrijednost za druge i sebe <\/p>\n

2. omogu\u0107ilo normalan \u017eivot make a living<\/p>\n

3. osigurala autonomija dono\u0161enja vlastitih poslovnih odluka, neovisno od investitora. <\/p>\n

4. zabavilo i usre\u0107ilo \u017eivot sebi i drugima <\/p>\n

Organizacije su dru\u0161tva sa\u010dinjena od ljudi sa razli\u010ditim vrijednosnim sustavima.<\/p>\n

Sijanje dare\u017eljivosti – iskustvo dare\u017eljivosti stvara daljnju dare\u017eljivost. Me\u0111utim, bitno je da je ono iskreno a ne sa manipulativnom svrhom dosezanja nekog drugog cilja. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

O ljudima<\/p>\n<\/td>\n\u010covjek je racionalno bi\u0107e koje \u017eeli maksimizirati vlastiti dobitak. <\/p>\n<\/td>\n\u010covjek je emocionalno-racionalno bi\u0107e koje \u017eeli stvoriti vrijednost za sebe i druge. Optimalno zadovoljstvo je kada ono \u0161to \u010dinimo da bi zadovoljili sebe \u010dini zadovoljstvo i drugima. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
O tr\u017ei\u0161tima <\/p>\n<\/td>\nTr\u017ei\u0161te je darvinovska borba za opstanak. Pre\u017eivljavaju samo najja\u010di. <\/p>\n<\/td>\nTr\u017ei\u0161te je diverzificirana d\u017eungla. Cilj nije uni\u0161titi protivnika nego biti bolji od njega <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
O makro-ekonomiji<\/p>\n<\/td>\nCilj je ekonomski rast. <\/p>\n<\/td>\nCilj je ekonomski razvoj, tj.ravnomjerna distribucija oskudnih resursa unutar zemlje. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Osnovna svrha poslovanja<\/p>\n<\/td>\nNamicanje profita<\/p>\n<\/td>\nStvaranje profita bez eksploatacije drugih ljudi<\/p>\n

Imati dovoljno za \u017eivot i ispunjenje potreba<\/p>\n

Autonomija, bez pritiska kratkoro\u010dnog postizanja rezultata<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Stvaranje vrijednosti<\/p>\n<\/td>\nIsklju\u010divo ekonomska vrijednost stvara se za vlasnike <\/p>\n<\/td>\nVrijednost se stvara, ovisno o mogu\u0107nostima, za vlasnike, zaposlenike, kupce, dobavlja\u010de, lokalnu i globalnu zajednicu te okoli\u0161. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Uloga novca<\/p>\n<\/td>\nNamicanje novca je jedini i krajnji cilj. <\/p>\n<\/td>\nNovac je samo oru\u0111e. Kada je premalo postaje ograni\u010davaju\u0107i resurs, a kada ga je pomalo postaje resurs za stvaranje novih mogu\u0107nosti. Novac ili profit je nusproizvod aktivnosti koje proizvode dublju vrijednost. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Razmi\u0161ljanja o svijetu<\/p>\n<\/td>\nCiljano razmi\u0161ljanje o par ili samo jednoj dimenziji – namicanju novca. <\/p>\n<\/td>\nCjelovito, holisti\u010dko razmi\u0161ljanje. Mali detalji mogu u\u010diniti veliku razliku. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
Izvor: Irene Nygaardsvik<\/strong><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(objavljeno u \u010dasopisu Poslovni savjetnik, sije\u010danj 2008) Davne 1776. godine Adam Smith u svojem djelu \u00abIstra\u017eivanje prirode i uzroka bogatstva naroda\u00bb napisao je svoje legendarne rije\u010di: “Nije zbog dobrote mesara, pivara i kuhara \u0161to mi mo\u017eemo o\u010dekivati na\u0161u ve\u010deru nego se to ti\u010de njihovog vlastitog interesa. Mi se ne pozivamo na njihovu humanost nego na…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[156,295,296,297,260],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}