{"id":166,"date":"2016-01-30T17:28:46","date_gmt":"2016-01-30T16:28:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/wordpress\/?p=166"},"modified":"2016-02-02T15:04:34","modified_gmt":"2016-02-02T14:04:34","slug":"kyosei-raditi-zajednicki-za-dobro-svih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/kyosei-raditi-zajednicki-za-dobro-svih\/","title":{"rendered":"Kyosei \u2013 raditi zajedni\u010dki za dobro svih"},"content":{"rendered":"
(objavljeno i na www.posao.hr<\/a><\/span>)<\/span><\/p>\n

Filozofiju Kyosei<\/a> osmislio je Ryuzaburo Kaku<\/a>. Kyosei zna\u010di raditi zajedno za dobro svih i postala je temeljnom idejom vodiljom kako korporativnih principa Canona, tako i onih Caux Round Table-a
\n
\n(vi\u0161e o principima Caux Round Table-a pro\u010ditajte o<\/a>vdje<\/a>). Kyosei je nastao po uzoru na stari trgova\u010dki zakonik iz 17. stolje\u0107a zvan Shuchu Kiyaku, kojega je sastavio trgovac Suminokura i vode\u0107i konfucijanski u\u010ditelj Fujiwara. U 16 i 17. stolje\u0107u Japan je bio jedna od vode\u0107ih trgova\u010dkih sila koja je trgovala sa zemljama \u0161irom svijeta. Zakonik je propisivao na\u010dine pravednog trgovanja i po\u0161tovanja prema ljudima iz drugih kultura. Jedan od ulomaka iz tog zakonika govori slijede\u0107e:<\/p>\n

\u00abKada obje strane u trgovini profitiraju, prednosti su velike, me\u0111utim, ako je trgovina izuzetno profitabilna a profit se nepravedno dijeli, prednosti \u0107e biti male. Profit je tako nerazdvojni dio moralnosti. Istina je da \u0107e u istoj situaciji gramzljivi trgovac tra\u017eiti pet, dok \u0107e trgovac sa integritetom tra\u017eiti samo tri…\u00bb<\/p><\/div>\n

<\/p>\n

Ryuzaburo Kaku<\/strong><\/div>\n<\/div>\n
Kyosei predstavlja dostizanje korporativnog rasta i razvoja, uz aktivno pridono\u0161enje globalnom prosperitetu i blagostanju ljudi \u0161irom svijeta. Kao predsjednik globalne kompanije, Kaku je shvatio da makroekonomski problemi kao \u0161to su trgovinski deficiti, velike razlike izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih zemalja i ekolo\u0161ke katastrofe dovode do problema kao \u0161to su ratovi, ekonomske migracije i siroma\u0161tvo. <\/p>\n

Lideri globalnih kompanija imaju veliku odgovornost odgovoriti na takve probleme, ako njihove kompanije i u budu\u0107nosti \u017eele poslovati \u0161irom svijeta. Implementacija Kyosei filozofije zahtijeva i njihovu individualnu evoluciju, u kojoj oni shva\u0107aju da svi mi plovimo u istom \u010damcu i samo veslaju\u0107i u istom smjeru mo\u017eemo ploviti naprijed. <\/p>\n

Bit Kyosei-a je vrlo jednostavna \u2013 prije svega mora\u0161 izbalansirati sebe da bi kao takav mogao \u0161iriti balans i me\u0111u drugima. Preneseno na korporativni jezik, tvrtka mora prije svega posti\u0107i internu stabilnost \u2013 financijsku, ali i ljudsku, tj. uspostaviti stabilne suodnose izme\u0111u menad\u017eera i zaposlenika. Tek nakon uspostave interne stabilnosti, kompanije trebaju prije\u0107i na uspostavu razli\u010ditih nivoa eksterne stabilnosti. <\/p>\n

Korporativni Kyosei prote\u017ee se na 5 nivoa i podsje\u0107a na piramidu, koja da bi uop\u0107e mogla funkcionirati, mora imati solidne poslovne temelje. Na prvom nivou nalaze se kompanije koje razmi\u0161ljaju kratkoro\u010dno, orijentirane su samo na profit i marketin\u0161ki plasman proizvoda. Njihov doprinos dru\u0161tvu je samo proizvodnja proizvoda i zapo\u0161ljavanje lokalne radne snage. Me\u0111utim, njihova orijentiranost samo na profit dovodi do eksploatacije radne snage. Menad\u017eeri takvih kompanija spremni su otpustiti radnike ali nisu spremni smanjiti svoje ogromne naknade i pla\u0107e. <\/p>\n

Na drugom nivou nalaze se kompanije u kojima menad\u017eeri i zaposlenici aktivno sura\u0111uju, znaju\u0107i da su u istom \u010damcu i da moraju veslati u istom pravcu ako \u017eele da tvrtka uspije. Me\u0111utim, na ovom nivou tvrtke su toliko zaokupirane svojim unutarnjim problemima da zanemaruju okolinu. <\/p>\n

Na tre\u0107em nivou, tvrtke aktivno sura\u0111uju sa eksternim grupama, kao \u0161to su kupci, dobavlja\u010di i konkurencija. Razvija se lojalnost kupca, sa dobavlja\u010dima se razvija dugoro\u010dni odnos, nudi im se tehni\u010dka ekspertiza kako bi proizvodili visoko-kvalitetnu robu. Sa konkurencijom se ulazi u razne oblike partnerstva, kako bi obje strane proizvele inovativnije proizvode i pove\u0107ali svoje profite. Tvrtke na ovom nivou shva\u0107aju da suradnjom posti\u017eu vi\u0161e nego darvinisti\u010dkom konkurentno\u0161\u0107u koja uni\u0161tava protivnike. <\/p>\n

Na \u010detvrtom nivou, tvtke prelaze sa rije\u0161avanja problema na lokalnom nivou, na probleme globalnog nivoa. Npr. tvrtka mo\u017ee smanjiti trgovinske sukobe uspostavljaju\u0107i proizvodnju u onoj zemlji sa kojom mati\u010dna zemlja ima najve\u0107i trgovinski suficit. Isto tako, mo\u017ee osnovati istra\u017eiva\u010dke odjele u siroma\u0161nijim zemljama, zapo\u0161ljavaju\u0107i tako lokalne znanstvenike i sprije\u010davaju\u0107i odljev mozgova. <\/p>\n

Na petom nivou, nakon uspostavljene globalne mre\u017ee kyosei partnera, tvrtka koristi svoju mo\u0107 i utjecaj da bi primorala vlade dr\u017eava na rije\u0161avanje globalnih i lokalnih problema. Takvi su problemi npr. dje\u010djeg rada, zaga\u0111ivanja i sl. Na ovom stupnju tvrtke su tako mo\u0107ne da od svojih vlada ne tra\u017ee protekciju putem carina i subvencija, nego djeluju na fair-play konkuretnost na globalnom nivou. Ovake kompanije su jo\u0161 uvijek rijetkost.<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(objavljeno i na www.posao.hr) Filozofiju Kyosei osmislio je Ryuzaburo Kaku. Kyosei zna\u010di raditi zajedno za dobro svih i postala je temeljnom idejom vodiljom kako korporativnih principa Canona, tako i onih Caux Round Table-a<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[143,219,298,23,145],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svanconsulting.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}